Četvrtak, 29 Srpanj 2010 10:05
Srijeda je na domaćem novčanom tržištu protekla razmjerno mirno bez većih volumena trgovanja. ZIBOR se ustabilio na razinama oko 1,5% te smo dosta optimistični glede njegova povratka na razine od 1 posto. Za pravo nam daje daljnji porast prekonoćnih depozita banaka kod HNB-a koji sada dosežu 2,7 milijardi kuna, što govori da višak likvidnosti i dalje postoji u sustavu, te je samo pitanje optimalne alokacije na sudionike sustava. Izvor/autor RBA analitičari više...Izvor: LIMUN - Money Market vijesti
Srijeda, 28 Srpanj 2010 18:05
Novi radni tjedan započeo je onako kako je prethodni završio, bez pretjeranih uzbuđenja i uz stabilno trgovanje na razini od 1,5% na najkraće ročnosti, što je još uvijek razmjerno visoko s obzirom na 2,5 milijarde kuna prekonoćnih depozita koje banke oročavaju po stopi od 0,5% kod HNB-a.
U utorak nas očekuje aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, koja bi trebala povući još novca iz sustava, ali se nadamo da će ih država ovaj puta stvarno i vratiti kako bi sustav ponovo dosegao likvidnost koju smo navikli gledati u posljednje vrijeme. Izvor/autor RBA analitičari više...Izvor: LIMUN - Money Market vijesti
Četvrtak, 22 Srpanj 2010 05:05
U srijedu je nastavljen trend laganog rasta kamata na prekonoćne depozite pa su završne kotacije dosezale i 2 posto. Većih volumena nije bilo na domaćem novčanom tržištu te očekujemo nastavak trgovanja u rasponu 1% do 2%, tim više što je ovaj tjedan lišen bilo kakvih zbivanja vezano uz Ministarstvo financija i HNB-a.
Iako bi likvidnost sustava trebala biti dobra ako je suditi po progresivnom rastu prekonoćnih depozita kod HNB-a i višku likvidnosti od milijarde kuna, čini se da alokacija zasad nije optimalna pa kamate na najkraće ročnosti imaju kratkotrajnu uzlaznu putanju dok se odnosi ne izniveliraju. Izvor/autor RBA analitičari više...Izvor: LIMUN - Money Market vijesti
Srijeda, 21 Srpanj 2010 09:05
Situacija na domaćem novčanom tržištu u utorak govori u prilog tome da se novac države još nije prelio u najvećem dijelu u sustav. Vidljivo je to bilo iz još uvijek razmjerno prisutne potražnje za kunama koja je držala kamatne stope na prekonoćne depozite na razinama od 1,5%, dijelom i zbog početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve. Kako bude vrijeme odmicalo očekujemo da će i kamate padati. Izvor/autor RBA analitičari više...Izvor: LIMUN - Money Market vijesti
Utorak, 20 Srpanj 2010 13:05
Prema prvim rezultatima DZS-a industrijska proizvodnja u lipnju i četvrti mjesec za redom nastavila je s padom. Uz mjesečni pad od 2,7% (najviša mjesečna stopa pada u 2010. godini), kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u odnosu na svibanj 2009. godine zabilježila je pad od 4%, što je znatno više od konsenzusa tržišnih očekivanja. Pad industrijske proizvodnje i na godišnjoj i na mjesečnoj razini ublažen je jedino rastom obujma industrijske proizvodnje energije koja je na mjesečnoj razini porasla 5,1%, a godišnjoj 12,2 posto. Najsnažniji pad zabilježen je kod proizvodnje kapitalnih proizvoda (-8,4% mjesečno odnosno -7,8% godišnje), a snažan pad na godišnjoj razini nastavljen je i kod intermedijarnih proizvoda (-7,4%).
Obzirom na izuzetno nepovoljne rezultate industrijske proizvodnje u drugom ovogodišnjem tromjesečju očekujemo i negativan utjecaj na objavu podataka o BDP-u. Nakon blagog rasta industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju, kretanja u drugom tromjesečju negativno su utjecala na obujam industrijske proizvodnje u prvih šest mjeseci jer je zabilježen pad od 2,3% u odnosu na isto razdoblje lani.
Nastavak pada industrijske proizvodnje posljedica je vrlo slabe domaće potražnje te općenito negativnih trendova u gospodarstvu, dok inozemna potražnja nije dovoljna da bi preokrenula pozitivan trend domaće industrije, već samo ublažava njen pad. Osim toga, Hrvatska nije izvozno orijentirano gospodarstvo pa nije ni realno očekivati da bi sama inozemna potražnja osigurala oporavak ovog segmenta. Nadalje, recesija je pokazala da je problem investicijske proizvodnje i njezine nekonkurentnosti strukturni problem, čije rješenje zahtijeva provedbu nužnih reformi. Za održivi gospodarski rast i razvoj potrebno je riješiti strukturne probleme ponajprije onih sektora s niskim tehnološkim intenzitetom, poput brodogradnje i tekstilne industrije te poticati razvoj onih segmenata koji se koriste novim tehnologijama i znanjima s višom dodatnom vrijednošću odnosno onih industrija koje će posljedično dovesti do više proizvodnosti i zaposlenosti.
Ipak, u drugoj polovici godine još uvijek očekujemo blagi oporavak industrijske proizvodnje. Uz učinak baznog razdoblja i snažan pad zaliha prethodnih mjeseci, smatramo da bi prvi poticaji trebali doći i od početka oporavka domaće potražnje. Izvor/autor RBA analitičari više...Izvor: LIMUN - Money Market vijesti
Utorak, 20 Srpanj 2010 00:05
Zadnji radni dan prošloga tjedna donio je značajno olakšanje na domaće novčano tržište. Ministarstvo financija upumpalo je dobiveni novac od obveznica u sustav, zbog čega su kamatne stope pale na razinu oko 1%, te u narednom razdoblju očekujemo nastavak trenda pada kamata. Volumeni trgovanja bili su nešto manji u odnosu na dane koji su prethodili namiri obveznice, te su služili da se pokrpaju potrebe za kratkoročnom likvidnosti. Izvor/autor RBA analitičari više...Izvor: LIMUN - Money Market vijesti
Petak, 16 Srpanj 2010 16:05
U četvrtak je bio dan namire nove hrvatske obveznice što je postavilo veliki napor za likvidnost banaka koje su radile na izdanju. Kako se vjerovalo da će dobiveni novac Ministarstvo financija upumpati ponovo u sustav nije bilo većeg trgovanja u jutarnjim satima, no do kraja dana priljev nije stizao što je uzrokovalo iznimnu potražnju za kunama i rast kamata na prekonoćne posudbe sa početnih 2% do konačnih 4,5 posto. Do kraja dana situacija se smirila, ali su zabilježeni iznimni volumeni trgovanja bankarskog sektora. Izvor/autor RBA analitičari više...Izvor: LIMUN - Money Market vijesti
Četvrtak, 15 Srpanj 2010 14:06
Kako smo i očekivali, niska razina domaće potražnje i u lipnju je utjecala na slabe inflatorne pritiske. Prema podacima DZS-a prosječna godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena za lipanj je iznosila 0,7 posto. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, godišnji rast cijena uglavnom je posljedica viših cijena energije. Tako su u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle 8,0%, čemu je najviše pridonio rast cijena tekućih goriva (+27,2%) i plina (+18,9%). Vezano uz cijene goriva, porasle su i cijene prometa i to 4,5%, gdje se ističe rast cijena goriva i maziva za osobna vozila od 12,2 posto.
U suprotnom smjeru, dakle na pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje su pale 2,5% te pad cijena odjeće i obuće za 6,0% u odnosu na lipanj 2009. godine. Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića posljedica su nastojanja trgovaca da brojnim akcijama sniženja cijena privuku kupce, dok je pad cijena obuće i odjeće rezultat ranijeg početka sezonskih sniženja nego prošle godine.
Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi sa svibnjem ove godine, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju manje su za 0,1 posto. Pri tome su padu najviše pridonijele niže cijene odjeće i obuće (-2,2%) te cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,4%).
U mjesecima koji slijede inflatorni pritisci će i dalje biti slabi na što će najviše utjecati niska domaća potražnja. Međutim, na jesen možemo očekivati intenziviranje inflatornih pritisaka. Naime, oporavak na inozemnim tržištima utječe na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, a s obzirom da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u ukupnom uvozu, rast cijena energenata odrazit će se i na domaće tržište. Osim toga, rast administrativno utvrđenih cijena, poput očekivanog rasta cijene električne energije, mogao bi se preliti na cijene ostalih dobara za osobnu potrošnju. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod 2 posto. Izvor/autor RBA analitičari više...Izvor: LIMUN - Money Market vijesti
Četvrtak, 15 Srpanj 2010 14:06
Situacija se u srijedu na domaćem novčanom tržištu smirila. Potražnja za kunama te početak novoga održavanja obvezne pričuve doveli su do podizanja ZIBOR-a na najkraće rokove, dok su oni s dužim rokovima ostali bez promjena. Nakon izdanja obveznice predviđamo da bi se situacija mogla smiriti i vratiti na ustaljene razine koje gledamo već neko vrijeme. U sustavu se i dalje nalazi izniman višak likvidnosti. Izvor/autor RBA analitičari više...Izvor: LIMUN - Money Market vijesti
Četvrtak, 15 Srpanj 2010 14:06
Nastavak potražnje za kunskom likvidnošću banaka koje rade na izdanju obveznice nastavljena je i utorak. To je dovelo do porasta jednodnevnih kamata na kune na depozite s dospijećem u četvrtak na 6%, gdje je bio vrhunac. To je bila razina otpora od koje su se kamate odbile pa se do kraja dana na taj period trgovalo na razinama od 3 posto.
Protekom dana namire obveznice kamate će se vjerojatno vratiti na razine oko 1% budući da ovoga tjedna počinje novo održavanje obvezne rezerve HNB-a, s tendencijom pada jer se u sustavu i dalje nalazi izniman višak likvidnosti. Izvor/autor RBA analitičari više...Izvor: LIMUN - Money Market vijesti
|
|
