Biznis i financije - Makroekonomija

Prema posljednjim podacima DZS-a stopa registrirane nezaposlenosti u lipnju zabilježila je pad na 16,6 posto. Iako je na mjesečnoj razini zabilježen pad stope nezaposlenosti za 0,6 postotnih bodova, na godišnjoj su razini nastavljena nepovoljna kretanja. U odnosu na lipanj 2009. stopa registrirane nezaposlenosti porasla je za 2,6 postotna boda. Naime, promotrimo li visinu stope registrirane nezaposlenosti istog mjeseca prethodnih godina, stopa registrirane nezaposlenosti ovogodišnjeg je lipnja na najvišoj razini od 2005 godine. Razmjerno visoka stopa nezaposlenosti u lipnju prvenstveno je posljedica recesijskih kretanja u gospodarstvu.

Osim toga, dodatni problem proizlazi iz neusklađenosti ponude i potražnje na domaćem tržištu rada. Iako će tijekom ljetnih mjeseci stopa registrirane nezaposlenosti zasigurno nastaviti padati, već po završetku turističke sezone očekujemo nastavak njenog rasta. Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosila je 17,7%, što je za 3,1 postotni bod više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Ukupan broj zaposlenih u lipnju iznosio je 1,43 milijuna osoba, što je za 0,7% više nego prethodnog mjeseca. Prema NKD klasifikaciji najveći broj osoba zaposlen je u prerađivačkom sektoru, 18,7 posto. Slijede trgovina na veliko i malo u kojoj je zaposleno 16,4% osoba te javna uprava i obrana gdje je zaposleno 8,15% ukupno zaposlenih osoba. Najveći doprinos mjesečnom rastu zaposlenosti došao je iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u kojoj je zaposlenost porasla za 8,1 posto. Snažan rast zapošljavanja u promatranom sektoru uobičajena je pojava u ljetnim mjesecima obzirom na pojačanu potrebu za zapošljavanjem sezonskih radnika, uglavnom u turističkom sektoru.

Promotrimo li kretanja zaposlenosti u posljednjih godinu dana bilježimo nastavak negativnih trendova. Ukupna zaposlenost u lipnju, a u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec smanjena je za 5,8% a najveći doprinos padu ostavio je pad zapošljavanja u segmentu trgovine na veliko i malo (-12,4%). Nadalje, snažan pad zaposlenosti zabilježen je i u prerađivačkom sektoru u kojem je zaposlenost smanjena za 6,1 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Makroekonomija

Posljednji podaci DZS-a za svibanj potvrdili su nastavak negativnih trendova u građevinarstvu. Obzirom da se radi o mjesecu kada bi nešto povoljniji vremenski uvjeti uobičajeno utjecali na rast obujma građevinskih radova, negativna kretanja u realnom sektoru gospodarstva, smanjenje raspoloživog dohotka građana te posljedično manja potražnja za nekretninama (uz istovremeno relativno visoki broj neprodanih stanova) rezultirali su smanjenjem obujma građevinskih radova.

Obujam građevinskih radova tijekom svibnja u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec zabilježio je pad za 16,1%, što je nešto niže no prethodnih mjeseci no još uvijek ne daje naznake oporavka promatranog sektora već štoviše potvrđuje da će uz izostanak investicija i ove godine građevinarstvo bilježiti pad aktivnosti. Posljedično, očekujemo kako će nepovoljna kretanja u građevinskom sektoru tijekom drugog tromjesečja negativno doprinijeti kretanju bruto društvenog proizvoda.

Prema vrstama građevina, nastavljen je trend pada udjela sati odrađenih na zgradama (sa 47,8% u travnju na 47,6% u svibnju). Također, nastavljen je i pad udjela odrađenih sati u novogradnji, sa 59,3% u travnju na 59% u svibnju. Preostalih 41% sati odrađeno je na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju. Gledajući kumulativno, tijekom prvih pet mjeseci obujam građevinskih radova niži je za 17,8% u odnosu na isto razdoblje lani.

Tijekom svibnja na godišnjoj je razini zabilježen pad broja izdanih odobrenja za građenje. U promatranom je mjesecu tako izdano ukupno 929 dozvola za građenje, što je za 121 dozvolu ili 11,5% manje nego istog mjeseca prošle godine. Iako nešto niži no prethodnih mjeseci, pad broja izdanih dozvola za građenje za nove stambene zgrade i dalje je razmjerno visok (13,2% u svibnju). Istovremeno je kod nestambenih zgrada zabilježen pad broja izdanih građevinskih dozvola za 11% u odnosu na svibanj 2009. godine.

U strukturi izdanih dozvola prema vrstama građevina 85,8% dozvola izdano je za gradnju zgrada, a 14,2% za ostale građevine. Prema vrstama građenja 79,5% dozvola izdano je za novogradnju, a preostalih 20,5% za rekonstrukcije. Prema izdanim odobrenjima za građenje stambenih zgrada u svibnju je predviđena izgradnja 1341 stana s prosječnom površinom od 95,8 četvorna metra, pri čemu je bilo najviše dvosobnih stanova (382).

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Makroekonomija

Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke krajem lipnja drugi mjesec za redom zabilježila je rast. Uz mjesečni rast od 216 milijuna kuna (0,3%) ukupna aktiva HNB-a dosegnula je 74,15 milijardi kuna, ukazujući tako na ponovno približavanje svojim povijesno najvišim razinama iz siječnja (76,03 milijarde kuna). Na godišnjoj je razini ukupna aktiva HNB-a porasla za 5,4 milijarde kuna ili 7,9 posto. Mjesečno povećanje aktive središnje banke posljedica je isključivo rasta inozemne aktive odnosno međunarodnih pričuva središnje banke.

Najvažnija stavka aktive, inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve u obliku oročenih depozita u stranim bankama te plasmana u vrijednosne papire denominirane u stranim valutama, krajem lipnja uz 0,3 postotni rast (216,3 milijuna kuna) dosegnula je vrijednost od 74,13 milijardi kuna. Doprinos rastu ove stavke došao je zbog intervencije središnje banke na deviznom tržištu dvaput tijekom lipnja kada je središnja banka kupovinom 244,3 milijuna eura pokušala spriječiti preveliku aprecijaciju kune.

Istovremeno, na godišnjoj je razini zabilježen rast međunarodnih pričuva za 7,9 milijardi kuna ili 11,8 posto. Budući da se međunarodne pričuve HNB-a drže uglavnom u eurima rast kunskog iznosa ukupne inozemne aktive donekle je ublažen aprecijacijom domaće valute u odnosu na euro (za 1,0% godišnje). Preostale kategorije ukupne aktive na mjesečnoj razini nisu zabilježile promjene. Krajem lipnja zabilježen je snažan godišnji pad potraživanja središnje banke od banaka (-99,5%), s 2,4 milijarde kuna u lipnju 2009. na 13 milijuna kuna u lipnju 2010. Naime, od rujna 2009. godine likvidnost u sustavu je na visokoj razini pa nema potrebe da HNB održava redovite obratne repo aukcije. Stoga nije niti bilo povećanja aktive po toj osnovi. Potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, krajem lipnja su iznosila 4 milijuna kuna, što je za 7,4% niže nego lani.

Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive (s udjelom od 75,3%) drugi mjesec za redom nastavio je rasti, što je vrlo vjerojatno dijelom posljedica rasta gotovog novca u optjecaju koji uobičajeno raste tijekom ljetnih mjeseci kada raste potražnja za gotovim novcem. Krajem lipnja primarni novac dosegnuo je 55,9 milijardi kuna, svoju najvišu razinu u posljednja četiri mjeseca. U odnosu na kraj svibnja primarni je novac zabilježio rast za 1,9%, dok je na godišnjoj razini porastao za 1,4 posto. Inozemna pasiva HNB-a već osmi mjesec za redom bilježi rast te je krajem lipnja iznosila 9,3 milijuna kuna, što je za 12,7% više nego prošlogodišnjeg lipnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Makroekonomija

Prema posljednjim podacima HNB-a ukupan bruto inozemni dug nastavio je s padom i na samom početku drugog tromjesečja. Isključivši kružna inozemna ulaganja, ukupan bruto inozemni dug Hrvatske na kraju travnja iznosio je 42,8 milijardi eura odnosno 276 milijuna eura manje no na kraju prošle godine. Smanjenje inozemnog duga u prva četiri mjeseca dominatno je posljedica smanjenja obveza banaka prema inozemnim vjerovnicima. Naime, banke su u prva četiri mjeseca smanjile inozemnu pasivu za 400 milijuna eura pa stanje njihovog duga na kraju travnja iznosi 10,3 milijarde eura.

U promatranom razdoblju dug države smanjen je za 247 milijuna eura na 10,3 milijardi eura. Smanjenje stanja duga države je posljedica podmirenja obveze po dospjeloj euroobveznici, uz istovremeno činjenicu da je država svoje potrebe za refinanciranjem na početku ove godine podmirivala izlaskom na domaća tržišta kapitala. Ostali domaći sektori (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) u razdoblju od siječnja do travnja 2010. povećali su stanje svojih inozemnih obveza za 334 milijuna eura. Stoga je ukupan inozemni dug ostalih sektora krajem travnja iznosio nešto manje od 21,7 milijardi eura. Od navedenog iznosa najveći dio odnosno 10,8 milijardi odnosi se na ostala trgovačka društva, 5,5 milijardi na javna i mješovita trgovačka društva, a 5,1 milijardi eura na nebankarske financijske institucije. Pritom je rast duga isključivo posljedica porasta obveza javnih i mješovitih trgovačkih društava (358 milijuna eura) te ostalih trgovačkih društava (256 milijuna eura) jer su sve ostale potkategorije bilježile smanjenje stanja svojih obveza.

Struktura inozemnog duga na kraju travnja u odnosu na kraj 2009. blago se promijenila. Udio ostalih sektora ponovno je premašio 50% (50,7%) zahvaljujući padu udjela države s 12% na 11,5% te padu udjela banaka s 24,8% na 24 posto. Međutim dug javnog sektora na kraju travnja u odnosu na kraj prosinca 2009. blago je povećan za 56 milijuna eura (na 12,3 milijardi eura), dok je dug privatnog sektora smanjen za 330 milijuna eura te iznosi 30,5 milijardi eura.

U nastavku 2010. godine očekujemo rast inozemnog duga, pri čemu će se stanje duga države povećati zbog srpanjskog izdanja međunarodne obveznice denominirane u dolarima, a ne isključujemo ni mogućnost izlaska države na inozemna tržišta kapitala do kraja godine. Izgledan je rast zaduživanja kvazi državnih poduzeća, dok je potražnja za vanjskim izvorima financiranja ostalih privatnih trgovačkih društava i dalje relativno skromna obzirom na ograničene mogućnosti poslovanja hrvatskih poduzeća.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Makroekonomija

Nakon što je tijekom travnja zabilježen pad prosječnih bruto i neto plaća na mjesečnoj razini, preliminarni podaci DZS-a za svibanj pokazali su njihov rast. Prosječna neto plaća isplaćena po zaposlenom u pravnim osobama u svibnju iznosila je 5.277 kuna što je nominalno za 31 kunu ili 0,6% više nego u travnju. Promotrimo li kretanja prosječnih neto plaća na godišnjoj razini, već sedmi mjesec za redom bilježimo nastavak negativnih trendova. U odnosu na svibanj 2009. prosječna neto plaća u nominalnim iznosima je zabilježila pad za 49 kuna ili 0,9 posto.

Unatoč nastavku razmjerno niskih inflatornih pritisaka (godišnja stopa inflacije u svibnju od 0,8%), već deveti mjesec za redom nastavljen je pad prosječne neto plaće u realnim iznosima. Naime, prosječna realna neto plaća u svibnju bila za 1,7% niža nego istog mjeseca prošle godine. Godišnji pad nominalnih i realnih neto plaća očekivano je posljedica nepovoljnih kretanja u realnom sektoru gospodarstva koja se prelijevaju i na tržište rada. Nadalje, dodatni poticaj njihovu padu ostavio je i poseban porez na plaće, mirovine te druge neto primitke. Kao i kod neto plaće, na mjesečnoj je razini zabilježen rast prosječne bruto plaće. Prosječna bruto plaća u svibnju je iznosila 7.622 kune, što je u odnosu na prethodni mjesec više za 56 kuna ili 0,7 posto. Iako su na mjesečnoj razini zabilježile rast, prosječne bruto plaće u svibnju zabilježile su pad na godišnjoj razini (za 87 kuna ili 1,1%).

Obzirom na nastavak nepovoljnih trendova u realnom sektoru gospodarstva i na tržištu rada, u nastavku godine ne očekujemo značajniji oporavak prosječnih neto i bruto plaća. Ipak, najavljeno ukidanje prve stope posebnog poreza na plaće, mirovine te druge neto primitke trebale bi pozitivno djelovati na plaće. Dodatni poticaj njihovu rastu zasigurno će ostaviti promjene poreznih razreda i visine poreznih stopa.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Makroekonomija

Prema prvim rezultatima DZS-a industrijska proizvodnja u lipnju i četvrti mjesec za redom nastavila je s padom. Uz mjesečni pad od 2,7% (najviša mjesečna stopa pada u 2010. godini), kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u odnosu na svibanj 2009. godine zabilježila je pad od 4%, što je znatno više od konsenzusa tržišnih očekivanja. Pad industrijske proizvodnje i na godišnjoj i na mjesečnoj razini ublažen je jedino rastom obujma industrijske proizvodnje energije koja je na mjesečnoj razini porasla 5,1%, a godišnjoj 12,2 posto. Najsnažniji pad zabilježen je kod proizvodnje kapitalnih proizvoda (-8,4% mjesečno odnosno -7,8% godišnje), a snažan pad na godišnjoj razini nastavljen je i kod intermedijarnih proizvoda (-7,4%).

Obzirom na izuzetno nepovoljne rezultate industrijske proizvodnje u drugom ovogodišnjem tromjesečju očekujemo i negativan utjecaj na objavu podataka o BDP-u. Nakon blagog rasta industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju, kretanja u drugom tromjesečju negativno su utjecala na obujam industrijske proizvodnje u prvih šest mjeseci jer je zabilježen pad od 2,3% u odnosu na isto razdoblje lani.
Nastavak pada industrijske proizvodnje posljedica je vrlo slabe domaće potražnje te općenito negativnih trendova u gospodarstvu, dok inozemna potražnja nije dovoljna da bi preokrenula pozitivan trend domaće industrije, već samo ublažava njen pad.

Osim toga, Hrvatska nije izvozno orijentirano gospodarstvo pa nije ni realno očekivati da bi sama inozemna potražnja osigurala oporavak ovog segmenta. Nadalje, recesija je pokazala da je problem investicijske proizvodnje i njezine nekonkurentnosti strukturni problem, čije rješenje zahtijeva provedbu nužnih reformi. Za održivi gospodarski rast i razvoj potrebno je riješiti strukturne probleme ponajprije onih sektora s niskim tehnološkim intenzitetom, poput brodogradnje i tekstilne industrije te poticati razvoj onih segmenata koji se koriste novim tehnologijama i znanjima s višom dodatnom vrijednošću odnosno onih industrija koje će posljedično dovesti do više proizvodnosti i zaposlenosti.

Ipak, u drugoj polovici godine još uvijek očekujemo blagi oporavak industrijske proizvodnje. Uz učinak baznog razdoblja i snažan pad zaliha prethodnih mjeseci, smatramo da bi prvi poticaji trebali doći i od početka oporavka domaće potražnje.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Makroekonomija

Prema posljednjim podacima HNB-a novčana masa krajem svibnja iznosila je 48,0 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj prethodnog mjeseca manje za 2,0 posto. Obzirom da je gotov novac izvan banaka bilježio rast, pad novčane mase na mjesečnoj razini primarno je rezultat smanjene vrijednosti depozitnog novca. Naime, depozitni je novac krajem svibnja zabilježio pad na 32,5 milijardi kuna (najniža razina ove godine), što je za 3,9% niže nego na kraju travnja, a posljedica je pada depozitnog novca kod sektora trgovačka društva.

Istovremeno je gotov novac izvan banaka porastao za 2,0% te krajem promatranog mjeseca iznosio 15,4 milijarde kuna. Na godišnjoj razini ipak je nastavljen rast novčane mase i to četvrti mjesec za redom (+1,1%). Suprotno mjesečnim kretanjima, gotov novac izvan banaka zabilježio je relativno snažan godišnji pad (-7,5%), ali je istovremeno zabilježen rast depozitnog novca (+5,8%). Na pozitivne godišnje stope rasta utjecaj je imao i učinak baznog razdoblja (obzirom na dvoznamenkaste stope pada tijekom 2009).

Najšire definirani monetarni agregat, M4, odnosno ukupna likvidna sredstva, a obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, krajem svibnja je dosegnuo 222,6 milijardi kuna. Obzirom da su štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te obveznice i instrumenti tržišta novca bilježili rast na mjesečnoj razini, u potpunosti je otklonjen negativan utjecaj novčane mase na ukupna likvidna sredstva. Tako je monetarni agregat M4 pokazao blagi mjesečni rast, za 0,2 posto. Promatrajući ih na godišnjoj razini ukupna likvidna sredstva peti mjesec za redom bilježe rast (+2%). Pritom se nastavlja smanjenje kunskih depozita (-22,6%) uz istovremeni nastavak rasta deviznih depozita (11,9%) dijelom i zbog prelijevanja kunskih depozita u devizne (koji predstavljaju više od 60% ukupnih likvidnih sredstava).

Na kretanje monetarnih agregata i dalje negativno djeluju kretanja u realnom sektoru gospodarstva, a dokle god se ne pokažu prvi znaci oporavka realnog sektora ne očekujemo ni značajniji rast monetarnih agregata. Stoga, bi i novčana masa i ukupna likvidna sredstva u cijeloj 2010. mogli pokazati tek blage godišnje stope rasta.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Makroekonomija

Uz završetak jednog i početak drugog razdoblja obvezne pričuve banaka, tjedan iza nas nakon dugo vremena donio je malo uzbuđenja na novčanom tržištu i pomak na više kamatnih stopa najkraćih dospijeća. Potražnja za kunskom likvidnošću od strane banaka koje su sudjelovale u posljednjem izdanju državnih obveznica utjecala je na privremeno podizanje jednodnevnih kunskih kamatnih stopa na depozite na razinu od 6 posto. Likvidnost sustava i dalje je iznimno visoka, a sustav je i dodatno obogaćen plasmanom kunske likvidnosti nakon posljednjih intervencija HNB-a na deviznom tržištu. Uz 2,6 milijardi kuna po osnovi otkupa deviza od poslovnih banaka, u tjednu iza nas dospjelo je i 450 milijuna kuna trezorskih zapisa. Stoga je uz izostanak aukcije trezorskih zapisa u prethodnom tjednu sustav dodatno obogaćen za oko 3 milijarde kuna.

Potražnja za kunama te početak novoga održavanja obvezne pričuve doveli su do podizanja ZIBOR-a na najkraće rokove (iznad 2% po prvi put nakon početka prosinca prošle godine). Dulja dospijeća i dalje ne bilježe promjene, odražavajući tako da je pomak u kamatnim stopama privremen, obzirom na visoki stupanj likvidnosti. Ministarstvo financija će vrlo vjerojatno i ovaj tjedan preskočiti aukciju trezorskih zapisa, a očekujemo povratak najkraćih dospijeća ZIBOR-a na razine oko 1 posto. Likvidnost sustava i dalje će ostati visoka, a banke će kao i prethodnih mjeseci u nedostatku atraktivnijih ulaganja nastaviti s praksom deponiranja viškova kod HNB-a u obliku prekonoćnih depozita.

Na domaćem deviznom tržištu tjedan je protekao uz znatne oscilacije tečaja EUR/HRK primarno pod utjecajem izdanja državnih obveznica na domaćem tržištu kapitala. Nakon rasta do 7,23 kuna za euro na samom početku tjedna, utorak je donio blagu aprecijaciju kune i spuštanje tečaja ispod 7,19 kuna za euro. Uz povećan volumen trgovanja od strane bankarskog i korporativnog sektora trgovanje se do kraja tjedna odvijalo između 7,20 i 7,23 kuna za euro, uz izraženiju potražnju za eurima prema kraju tjedna. U ovome tjednu trgovanje na deviznom tržištu bi se trebalo stabilizirati na razinama između 7,20 i 7,23 kuna za euro. Stoga će i srednji tečaj HNB-a vrlo vjerojatno ostati na sadašnjim razinama ili zabilježiti tek blagi rast. Tijekom idućih mjesec dana, uobičajeni priljev deviza od turizma te znatno niži robni uvoz (manja potražnja za devizama) sprječavat će značajniji rast tečaja iznad trenutnih razina. Međutim, ove godine bi, zbog visoke kunske likvidnosti sustava, sezonski utjecaji trebali biti manje izraženi.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Makroekonomija

Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u svibnju na godišnjoj razini broj dolazaka turista neznatno manji nego u istom mjesecu prošle godine, dok je broj noćenja premašio prošlogodišnje svibanjske rezultate. Tako je u promatranom mjesecu Hrvatsku posjetilo 0,2% manje turista nego lani (ostvareno je oko 900 tisuća dolazaka) koji su ostvarili nešto više od 3 milijuna noćenja ili 3,9% više nego u svibnju 2009. Manji broj dolazaka uz istovremeni rast noćenja upućuju na zaključak da su ove godine turisti odlučili svoj boravak produljiti, dok su se prošle godine odlučivali na kraća i češća putovanja.

Strani turisti, čiji se udio u ukupnim dolascima i noćenjima povećao u odnosu na prethodne mjesece (što je očekivano budući da se približava glavni dio turističke sezone) te iznosi 87,2%, povećali su i broj dolazaka i broj noćenja na godišnjoj razini (broj dolazaka stranih turista se povećao 1,2%, a noćenja 6%). Navedeno pokazuje da se inozemno tržište polako počelo oporavljati pa se strani turisti češće nego prošle godine odlučuju na putovanja u inozemstvo. Osim toga, na povoljne rezultate utječe i činjenica da smo velikom dijelu tržišta dostupni automobilom. Domaći gosti smanjili su broj turističkih dolazaka 6%, a noćenja 8,4% što je posljedica činjenice da su planovi domaćih turista pod utjecajem još uvijek nepovoljnih pokazatelja iz realnog sektora i s tržišta rada.
U prvih pet ovogodišnjih mjeseci ukupni broj dolazaka turista smanjio se 3,2% u odnosu na prvih pet mjeseci 2009. godine, čemu je pridonio pad dolazaka i domaćih (-10%) i stranih (-0,4%) turista. Turistička noćenja su u istom razdoblju zabilježila minimalan pad (-0,1%), pri čemu su domaći turisti smanjili noćenja 10%, a domaći su povećali noćenja 3 posto.

Iako se po fizičkim pokazateljima u prva četiri mjeseca činilo da turistička sezona neće opravdati ovogodišnja očekivanja, svibanj je donio bolje rezultate, posebno ako se promatraju strani turisti koji tijekom glavna dva turistička mjeseca (srpanj i kolovoz) čine i preko 90% ukupnih gostiju. Ipak, još je neizvjesno kakva će biti potrošnja. Iako je oporavak na inozemnim tržištima već počeo te se pozitivni učinci mogu očekivati i kod turističkih putovanja, fiskalna kriza koja je primarno zahvatila Grčku utječe na rast neizvjesnosti i optimizam u ostalim zemljama eurozone (zbog troška krize kojeg će plaćati ostale članice i opasnosti od usporavanja gospodarskog oporavka) pa bi i strani turisti sukladno tome mogli prilagoditi svoju potrošnju.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Makroekonomija

Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku tijekom prvog tromjesečja ove godine iznosila su 434,2 milijuna eura, što je 0,7% manje nego u istom tromjesečju prošle godine. Iako je iznos izravnih ulaganja ostao približno isti, struktura FDI se bitno promijenila i to u korist vlasničkih ulaganja u odnosu na ostala (dužnička) ulaganja.

Naime, vlasnička ulaganja i zadržana dobit u promatranom su razdoblju zabilježila rast s 28,3 milijuna eura u prvom tromjesečju 2009. na 311,0 milijuna eura u prvom tromjesečju 2010. Dok je u prvom tromjesečju prošle godine zabilježeno povlačenje zadržane dobiti, u prvom ovogodišnjem tromjesečju nastavljen je trend rasta koji je prevladavao ostatak prošle godine. S druge strane, ostala ulaganja su pala gotovo 70 posto. Prema HNB-u, u rastu novih vlasničkih ulaganja ističu se ona ostvarena putem dokapitalizacije u financijskom sektoru. To potvrđuju i podaci po djelatnostima gdje izravne investicije u financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, u prvom tromjesečju čine više od polovice ukupnih investicija (56,9%).

Osim financijskog posredovanja, najviše ulaganja usmjereno je u trgovinu na malo i popravak predmeta za kućanstvo (81 milijun eura). Sukladno navedenom može se zaključiti da većina FDI otpada na uslužne sektore čije je poslovanje orijentirano domaćem tržištu. Sektor koji je prijašnjih godina uz financijsko posredovanje privlačio najviše izravnih inozemnih ulaganja, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, u prvom je tromjesečju zabilježio tek 3,4 milijuna eura izravnih ulaganja. Promatrajući FDI po zemljama porijekla, najznačajniji investitor je ponovno Austrija sa 195,8 milijuna eura, što je 45,1% ukupnih izravnih ulaganja.

Kako smo i očekivali, relativno slab priljev izravnih inozemnih ulaganja nastavio se i u ovoj godini. Do kraja godine ne očekujemo značajniji oporavak FDI, iako bi s nastavkom oporavka gospodarstva eurozone i padom averzije prema riziku interes stranih investitora za Hrvatsku mogao porasti. Ipak, ukupan iznos za cijelu godinu bit će na sličnoj razini kao i prošle godine. Značajniji rast FDI možemo očekivati ulaskom Hrvatske u EU, međutim dugoročni rast treba se temeljiti na uspješnoj provedbi strukturnih reformi i poboljšanju investicijske klime.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Makroekonomija