FONDOVI

U ovom tekstu pokušati ćemo predočiti unutrašnju organizaciju društva za upravljanje investicijskim fondovima. Organizacijska struktura nije proizvoljna, već je detaljno propisana pravilnikom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga - Hanfe.Društvo za upravljanje, radi osiguravanja pravilnog poslovanja podijeljeno je u tri organizacijske jedinice i to: operativnu jedinicu (Front office), jedinicu za nadzor i analizu (Middle office) te jedinicu za potporu (Back office).

Izvor: www.skola-investiranja.com - Fondovi

Društva za upravljanje su radi što bolje informiranosti ulagača u otvorene investicijske fondove dužna objaviti osobnu iskaznicu fonda. U takvoj osobnoj iskaznici nalaze se najvažniji podaci o fondu.

Izvor: www.skola-investiranja.com - Fondovi

Svaki fond koji posluje u Republici Hrvatskoj mora imati depozitnu (skrbničku) banku. Depozitne poslove za fondove registrirane u RH može obavljati samo depozitna banka s sjedištem u RH koja je za obavljanje skrbništva dobila odobrenje HNB-a. Vrlo često ulagačima nije sasvim jasno koja je uloga depozitne banke te ponekad misle da se radi o banci osnivaču fonda ili o banci u kojoj je potrebno otvoriti račun da bi mogli uplatiti u fond, pa ćemo pokušati u ovom tekstu razjasniti koje poslove obavlja depozitna banka i čemu je namijenjena.

Izvor: www.skola-investiranja.com - Fondovi

Da bi pojasnili kakav je to indeksni fond najprije ćemo pokušati pobliže objasniti pojam indeksa. Indeks je pokazatelj ponašanja određene skupine dionica koje ga tvore. Ukoliko su u tom indeksu zastupljene najreprezentativnije dionice, kažemo da se radi o pokazatelju kretanja čitavog tržišta.

Izvor: www.skola-investiranja.com - Fondovi

Kod otvorenih investicijskih fondova postoji više vrsta naknada: naknada za upravljanje, ulazno/izlazne naknade te naknada depozitnoj banci.

Izvor: www.skola-investiranja.com - Fondovi

Kod otvorenih investicijskih fondova postoji više vrsta naknada: naknada za upravljanje, ulazno/izlazne naknade te naknada depozitnoj banci. Naknada za upravljanje naplaćuje se iz cjelokupne imovine fonda te je već uračunata u cijenu udjela. Izražava se na godišnjoj razini, a obračunava svakodnevno tako da se umanji vrijednost udjela za dio iznosa naknade te je zbog toga ulagačima „nevidljiva“ i ne vide je na svojem obračunu. Zatim postoje ulazno-izlazne naknade. One se naplaćuju prilikom uplate odnosno isplate sredstava a obračunavaju se na predmetni iznos. Postojanje ulazno izlaznih naknada ovisi o politici pojedinog društva za upravljanje pa tako kod nekih fondova postoje samo ulazne ili izlazne dok ostali imaju obje naknade. Izlazne naknade su vrlo često ograničene razdobljem ulaganja pa se nakon proteka određenog perioda ulaganja ne naplaćuju kako bi se ulagači stimulirali na dugoročnije ulaganje, a također vrlo često ovise i o iznosu ulaganja pa pojedina društva stimuliraju veće uplate na način da se na takove iznose smanjuju naknade ili ih se potpuno oslobađa, kako je već propisano statutom i prospektom fonda.Također je tu i naknada depozitnoj banci koja se obračunava isto kao i upravljačka naknada, na cjelokupnu imovinu fonda a ne direktno od ulagača a njome se plaćaju skrbničke usluge koje banka pruža fondu.Iako se naknade i unutar pojedine grupe fondova razlikuju, u pravilu najagresivniji fondovi imaju i najveće naknade pošto se od njih u prosjeku očekuju i najveći prinosi dok se smanjenjem očekivanih prinosa pojedine grupe fondova i naknade smanjuju.Ulazno izlazne naknade uglavnom se kreću do tri posto slično kao i naknada za upravljanje dok se naknade depozitnoj banci kreću u pravilu do 0,3 posto.

Izvor: www.skola-investiranja.com - Fondovi

Procedura za pristup otvorenom investicijskom fondu je vrlo jednostavna. Prvi korak je popunjavanje zahtjeva za kupnju udjela na kojem se nalaze osobni podaci ulagača. Drugi korak je dostava zahtjeva za kupnju  (fax, e-mail, pošta). Nakon što se zahtjev dostavi slijedi treći korak, znači potrebno je izvršiti uplatu na račun fonda prema podacima iz primjera uplatnice koji se dobije uz zahtjev za kupnju udjela.

Izvor: www.skola-investiranja.com - Fondovi

Mješoviti fondovi za razliku od ostalih tipova fondova imaju fleksibilniju strukturu ulaganja te se prema procjeni stanja na tržištu njihova imovina može prema potrebi usmjeravati većim djelom u dionice ili pak ako to strategija fonda zahtjeva ili je takav trenutak na tržištu glavnina imovine se može usmjeriti u obveznice

Izvor: www.skola-investiranja.com - Fondovi

Dionički fondovi glavninu svoje imovine ulažu u vlasničke vrijednosne papire – dionice. Zbog najveće sklonosti oscilacijama namijenjeni su dugoročnim ulagačima koji su spremni izdvojiti sredstva na dulji period ali isto tako od svoje investicije očekuju prosječni prinos koji bi trebao biti veći nego što je to kod manje rizičnih tipova fondova.

Izvor: www.skola-investiranja.com - Fondovi

Kako postoji više vrsta fondova kao što su dionički,mješoviti,obveznički te novčani postavlja se pitanje kako odabrati tip fonda koji bi ispunio potrebe i očekivanja ulagača. Odabir fonda prvenstveno ovisi o vremenskom horizontu ulaganja ili vremenu na koje ulagač planira izdvojiti sredstva iako to ne znači da ih ulagač ne može u svakom trenutku podignuti, već da bi s obzirom na taj horizont mogao optimalno odabrati fond kako bi se postigla kombinacija stabilnosti i odgovarajućeg prinosa.

Izvor: www.skola-investiranja.com - Fondovi