Biznis i financije - Domaće tržište novca

Unatoč solidnoj likvidnosti u sustavu kamatne stope kraćih dospijeća ZIBOR-a u tjednu iza nas bilježile su laganu tendenciju rasta što je većim dijelom posljedica opreznosti tržišnih sudionika zbog uobičajenog sezonskog odljeva likvidnosti te polaganog smanjivanja kunskih depozita države na računima HNB-a. Naime, u vrijeme turističke sezone dio likvidnosti uobičajeno se odlije izvan sustava u obliku gotovog novca izvan banaka, a trenutno se i dio sredstava države povučenih kroz posljednja izdanja domaćih obveznica još uvijek nalazi na računima HNB-a. Unatoč svemu likvidnost sustava je vrlo dobra što potvrđuju i indikatori likvidnosti HNB-a prema kojima se nastavlja već uobičajena praksa deponiranja viškova kunske likvidnosti u obliku prekonoćnih depozita kod središnje banke.

Nakon dvotjedne stanke, održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Očekivano uz solidan interes investitora premašeno je i ovotjedno dospijeće i planirani iznos izdanja. Ukupno je upisano 270 milijuna kuna i 35 milijuna eura, pri čemu je zabilježen pad prinosa kod jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa (za 10 bb na 4,25%) i onih uz valutnu klauzulu (za 5bb na 3,55%). Dug središnje države na osnovi izdanja trezorskih zapisa popeo se na 23,3 milijarde kuna.

U tjednu pred nama očekujemo nastavak polaganog odljeva likvidnosti u obliku gotovog novca izvan banaka, obzirom na središnji dio turističke sezone, ali bi i država dio sredstava od izdanih obveznica mogla ponovno vraćati u sustav. Stoga, očekujemo zadržavanje solidnih razina likvidnosti i trenutnih razina kamatnih stopa. Najavljena je i nova aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija (200 milijuna kuna kunskih trezoraca i 40 milijuna kuna uz valutnu klauzulu). Očekujemo solidan interes investitora, uz zadržavanje sadašnje razine prinosa, ali ne isključujemo mogućnost pada istih obzirom na izostanak atraktivnijih oblika ulaganja te, trenutno, dovoljna raspoloživa sredstva države za podmirenje svojih obveza.

Na domaćem deviznom tržištu trgovanje se u posljednjem tjednu srpnja uglavnom odvijalo u rasponu između 7,24 i 7,25 kuna za euro. Izražena korporativna potražnja za devizama pritom je bila osnovni čimbenik pritisaka na rast tečaja. Međutim, dovoljna ponuda deviza od strane bankovnog sektora te priljev deviza od turizma još uvijek ograničavaju značajniji rast tečaja. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene u kretanju EUR/HRK, pa bi se uz razmjeno skromne volumene trgovanja tržišni tečaj kune u odnosu na euro mogao kretati od 7,24 do 7,26 kuna za euro. Na mjesečnoj razini s polaganim odmakom turističke sezone očekujemo polagane, ali ipak izražajnije deprecijacijske pritiske na kunu te rast tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca

Posljednji podaci DZS-a pokazali su nastavak pada zaposlenosti u industriji, na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Unatoč nešto sporijim stopama pada, broj zaposlenih u industriji spustio se na 242,3 tisuće, što je najniža razina zaposlenosti u industriji od kada su podaci dostupni. Broj radnika zaposlenih u industriji u svibnju bio je za 0,1% niži nego prethodnog mjeseca dok je istovremeno prema istom mjesecu prethodne godine niži za 6,3 posto.

Prema NKD klasifikaciji padu ukupne zaposlenosti najviše je pridonio pad u prerađivačkoj industriji (u kojoj je zaposleno gotovo 90% zaposlenih u industriji). U promatranom je sektoru zaposlenost smanjena za 6,7% godišnje. Nadalje, relativno visok pad zabilježen je i u sektoru rudarstvo i vađenje (7,8%). U sektoru opskrbe električnom energijom, plinom i parom pad je bio znatno niži (0,8%). Prema GIG-u, najveći godišnji pad broja zaposlenih zabilježen je u kategoriji intermedijarnih dobara, za 9,2 posto. Pad je zabilježen i u ostalim kategorijama GIG-a, no ipak po nešto nižim stopama.

Proizvodnost rada u industriji, kao pokazatelj odnosa indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i indeksa broja zaposlenih, nastavila je s rastom po razmjerno visokim stopama. Tijekom prvih pet ovogodišnjih mjeseci proizvodnost rada u industriji porasla je za 7% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Razmjerno visok rast proizvodnosti rada očekivano je rezultat relativno snažnijeg pada zaposlenosti u industriji od pada industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci.

Promatrajući prema područjima NKD-a, najveći utjecaj na rast proizvodnosti rada imao je rast proizvodnosti u prerađivačkom sektoru od 7,2% u kojoj je zabilježeno i najveće smanjivanje zaposlenosti. U sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom rast je iznosio 4,7%, dok je jedino kod rudarstva i vađenja zabilježen pad proizvodnosti, za 5 posto. Prema GIG-u, proizvodnost rada najviše se povećala u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju, za visokih 23 posto. I sve ostale kategorije (osim proizvodnje energije) bilježile su rast proizvodnosti rada no ipak po znatno nižim stopama.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca

Prema preliminarnim podacima HNB-a, deficit računa tekućih transakcija na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosio je 1,4 milijarde eura. Manjak na tekućem računu tako je manji u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, i to 23,9 posto. Udio deficita tekućeg računa platne bilance u BDP-u na kraju prvog tromjesečja iznosi 4,4%, dok je na kraju istog tromjesečja lani iznosio 7,8 posto. Isto tako, navedeni deficit najmanji je od 2004. godine. Već uobičajeno negativan doprinos kretanjima bilance tekućih transakcija došao je s računa roba.

Međutim, deficit na računu roba (-1,3 milijarde eura) u odnosu na prvo tromjesečje 2009. godine smanjen je za 25,6 posto. Na smanjenje deficita na računu roba upućivali su podaci o kretanju robnog izvoza i robnog uvoza koji su pokazivali pad robnog uvoza uz istovremeni rast robnog izvoza odražavajući tako kretanja u realnom gospodarstvu i znatno manju osobnu potrošnju no prethodnih godina.

S druge strane, zbog početka oporavka na razvijenim tržištima, povećala se inozemna potražnja, što je utjecalo na rast robnog izvoza. Istovremeno, suficit na računu usluga, odnosno razlika između prihoda i rashoda od usluga, iznosio je 123,8 milijuna eura, što predstavlja smanjenje suficita od 8,2% na godišnjoj razini. Najveći dio prihoda na ovom računu čine prihodi od putovanja (turizma) koji su iznosili 324,7 milijuna eura. Tako je potrošnja inozemnih gostiju zabilježila rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od gotovo 8%, što ne iznenađuje s obzirom da je u prvom tromjesečju prošle godine zbog vrhunca financijske krize potrošački pesimizam kod inozemnih gostiju bio na visokoj razini. Manjak na računu dohotka iznosio je 492,6 milijuna eura odnosno bio je 8,4% veći nego prethodne godine, dok je suficit na računu tekućih transfera porastao 22,2 posto.

Na računu kapitalnih i financijskih transakcija na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja je ostvaren neto priljev od 640,7 milijuna eura, što je čak 72,3% manji priljev nego u prvom tromjesečju prošle godine. Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila su 434,2 milijuna eura, što je neznatno manje nego u istom razdoblju prošle godine (0,7% manje).

S obzirom da tijekom ove godine ne bi trebalo doći do jačeg oporavka domaće potražnje, u nastavku godine očekujemo da će se nastaviti snažniji rast izvoza od uvoza, što će imati pozitivan utjecaj na tekući račun bilance plaćanja. Uz to u 2010. očekujemo rast prihoda od turizma, pa bi se uz blage jednoznamenkaste stope rasta prihod od turizma vratio na razine iz 2007. Priljev po osnovi izravnih stranih ulaganja, koja predstavljaju najpovoljniji način financiranja deficita platne bilance, snažniji oporavak će doživjeti s ulaskom Hrvatske u EU kada bi suzdržanost stranih investitora mogla popustiti.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca

Ni ovaj tjedan nismo zabilježili značajnije promjene na novčanom tržištu. Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa. U takvim uvjetima poslovne banke u nedostatku atraktivnih plasmana viškove i dalje plasiraju kroz prekonoćne depozite HNB-a koja je svoju posljednju repo aukciju održala sredinom listopada prošle godine. U fokusu interesa tržišta tako ostaje aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija koja je ipak u usporedbi s prethodnim mjesecima popraćena nešto manjim interesom investitora. Od 70 milijuna eura planiranog iznosa izdanja trezorskih zapisa s valutnom klauzulom upisano je 58,4 milijuna po blago višem prinosu od 3,6 posto. Blagi rast prinosa bilježe i najdulja kunska jednogodišnja izdanja (za 15 bb na 4,1%), dok su najkraća tromjesečna kunska izdanja zabilježila nastavak pada prinosa na 2,25 posto. Ukupno je upisano 513 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa. Država tako ovotjednim izdanjem trezorskih zapisa nije pokrila u cijelosti dospijeće kratkoročnog duga od oko 564 milijuna kuna i 71,4 milijuna eura. Ukupan kratkoročni dug države na osnovi trezoraca uz valutnu klauzulu.

U tjednu pred nama ne očekujemo značajnije promjene na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja i niske kamatne stope unatoč odljevu likvidnosti u optjecaj uslijed turističke sezone. Kamatne stope najkraćih dospijeća zadržavat će se na niskim razinama, dok bi na duljem kraju krivulje prinosa mogli ipak zabilježiti blagu tendenciju prema višim razinama. Ministarstvo financija još uvijek nije najavilo aukciju trezorskih zapisa, koja se prema našim očekivanjima i neće održati. U tjednu pred nama dospijeva 104 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa.

Na domaćem deviznom tržištu tijekom cijelog tjedna prevladavali su aprecijacijski pritisci na domaću valutu. Tržišni tečaj spustio se i ispod 7,21 kuna za euro pa je i posljedično srednji tečaj HNB-a EUR/HRK pao na najnižu razinu od kraja prosinca 2008. godine. Osim znatno manje potražnje za devizama u uvjetima smanjene vanjskotrgovinske razmjene, pritisak na tečaj dijelom dolazi i od pozicioniranja investitora pred upis trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu, ali i uslijed tržišnih špekulacija o mogućem izdanju obveznica na domaćem tržištu.

U tjednu pred nama tečaj EUR/HRK će se kretati na sličnim razinama na kojima je bio ovaj tjedan u rasponu 7,20 i 7,22 kune za eura, ali i uz mogućnost kratkotrajnih padova i ispod navedene razine. Na mjesečnoj razini, početak središnje turističke sezone trebao bi stvarati daljnje aprecijacijske pritiske na kunu, ali sezonski će utjecaji zasigurno biti manje izraženi nego prethodnih godina.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca

Završetak jednog i početak drugog razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka nije donio mnogo promjena na novčanom tržištu u ovome tjednu. Ponuda je cijeli tjedan nadmašivala potražnju za kratkoročnim pozajmicama koja je u pojedinim danima ostala i nepodmirena, zahvaljujući neusklađenosti oko uvjeta kreditiranja. Likvidnost sustava i dalje se nalazi na iznimno visokoj razini, što su odražavala i kretanja kamatnih stopa, ali i plasman novčanih viškova banaka u prekonoćne depozite kod središnje banke.

Nešto veća, ali i uobičajena potražnja za pozajmicama na početku održavanja obvezne pričuve stoga nije imala značajniji utjecaj na povećanje kamatnih stopa. I u ovome tjednu održana je aukcija trezorski zapisa i u kunama i u eurima, s tim da su prinosi na najkraća kunska izdanja kao i kod euro izdanja u odnosu na prethodni tjedan zabilježili blagi pad. Država je ovotjednim izdanjem trezorskih zapisa pokrila u cijelosti dospijeće kratkoročnog duga od oko 855 milijuna kuna. Interes investitora i dalje nadmašuje ostvareni iznos emisije. Više upisani iznos od ovotjednog dospijeća imao je za posljedicu odljev likvidnosti po toj osnovi od 132 milijuna kuna.

Ukupan kratkoročni dug države na osnovu izdanja kunskih trezorskih zapisa premašio je razinu 14 milijardi kuna te 1,4 milijarde eura (ukupno oko 21,7 milijardi kuna). U tjednu pred nama ne očekujemo značajniju promjenu na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja i niske kamatne stope unatoč odljevu likvidnosti u optjecaj uslijed turističke sezone. U fokusu ostaje najavljena nova aukcija trezorskih zapisa. Unatoč visokoj potrebi države za refinanciranjem, očekujemo nastavak solidne potražnja za kratkoročnim državnim izdanjima te posljedično i tendenciju blagog pada prinosa na novoizdane trezorske zapise.

Aprecijacijski pritisci na kunu intenzivirali su se već početkom tjedna, upućujući na pojačan interes tržišnih sudionika za upisom trezoraca s valutnom klauzulom. Tržišni tečaj se s razina 7,26 kuna za euro spustio i ispod 7,24 kune za euro. Međutim pritisci u smjeru jačanja kune, pojačana ponuda deviza prevladavali su i do kraja tjedna. Posljedično pad bilježi i srednji tečaj HRK/EUR i to na 7,24 kune za euro, što je njegova najniža razina od početka studenog 2009. godine. Nastavak pada uvoza roba, izostanak inozemnog korporativnog zaduživanja i preusmjeravanje na domaće tržište te naposljetku uobičajeni priljev deviza na osnovu turizma i dalje podržavaju aprecijacijske pritiske na kunu. Na tjednoj razini očekujemo stoga blagu korekciju srednjeg tečaja EUR/HRK, dok bi se trgovanje trebalo odvijati u rasponu 7,23 do 7,26 kuna za euro.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca

Posljednji tjedan svibnja na novčanom tržištu očekivano nije donio ništa novo. Likvidnost je i dalje vrlo visoka, kamatne stope ZIBOR-a najkraćih dospijeća nalaze se ispod razine od 1%, dok su se jednogodišnje stabilizirale oko 4 posto. I indikatori likvidnosti HNB-a potvrđuju navedenu situaciju budući da je nastavljena uobičajena praksa deponiranja viška novčanih sredstava kod HNB-a u obliku prekonoćnih depozita. Još uvijek se uglavnom ne trguje kunskim pozajmicama najkraćih dospijeća, pri čemu je uobičajeno da i dio potražnje ostane nepodmiren obzirom na iskorištene limita tržišnih sudionika te niske kamatne stope po kojima kreditori nisu spremni plasirati svoje novčane viškove.

I ovaj, treći tjedan za redom Ministarstvo je preskočilo aukciju trezorskih zapisa, ali je očekivano u tjednu pred nama kada dospijeva 996 milijuna kuna obveza po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama najavljena nova aukcija. U ponudi je 500 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa te 50 milijuna kuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Obzirom na visoku likvidnost tržišta, očekujemo solidan interes investitora, a prinosi bi mogli ostati stabilni uz moguću tendenciju prema više obzirom na visoke potrebe države za refinanciranje uz istovremenu činjenicu da država barem zasada ne namjerava izlaziti na inozemna tržišta. Navedeno je i očekivano i razumljivo s obzirom na povećanu averziju prema riziku te općenito sentiment na tržištima državnog duga.

Na deviznom tržištu trgovanje se odvijalo na nešto višim razinama no prethodnih tjedana oko 7,27 kuna za euro, ali bez značajnijih oscilacija čemu je pridonio je i relativno niski volumen transakcija. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene, uz mogućnost lagane korekcije tečaja. Trgovanje bi se trebalo odvijati u rasponu 7,25 i 7,27 kuna za euro. U narednih mjesec dana priljevi i povećana ponuda deviza mogli bi stvarati pritiske na pad tečaja, koji bi ipak kraj drugog tromjesečja mogao dočekati na razini od oko 7,265 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca

Tjedan je na domaćem novčanom tržištu protekao mirno, uz polagano spuštanje kamatnih stopa najkraćih dospijeća kako smo se približavali kraju tjedna te uz niske volumene trgovanja. Najdulja dospijeća bilježe tek blagi rast, ali su više odraz opreznosti investitora, osobito u uvjetima kada se s njima vrlo malo trguje. Likvidnost sustava i dalje je vrlo visoka, a nije bilo ni drugih događanja koji bi mogli utjecati na promjene kamatnih stopa. Naime, i ovaj tjedan izostala je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, a nalazimo se u drugom razdoblju održavanja obvezne pričuve kada zbog iznimne likvidnosti cijelog sustava se već očekuje pad kamatnih stopa posebice na razdoblja do mjesec dana.

Dobru likvidnost potvrđuju i indikatori likvidnosti HNB-a prema kojima je nastavljena uobičajena praksa deponiranja viškova novčanih sredstava kod središnje banke. Mogući manji rast kamatnih stopa može se očekivati krajem mjeseca. U tjednu pred nama ne očekujemo bitne promjene, dospijeća obveza po izdanim trezorskim zapisima nema, a izostat će i treći tjedan za redom aukcije trezorskih zapisa. Likvidnost će i dalje bit dobra pa će i kamatne stope na novčanom tržištu ostati stabilne na sadašnjim relativno niskim razinama.

Na domaćem deviznom tržištu tjedan je ipak donio malo uzbuđenja te uz prisutne pritiske u smjeru slabljenja domaće valute u odnosu na euro. Uslijed povećane potražnje za devizama tržišni tečaj EUR/HRK se s razina nešto viših od 7,25 kuna za euro na početku tjedna pomaknuo prema razinama 7,265 kuna za euro. Srednji tečaj na tečajnici HNB-a na tjednoj razini nije doživio značajne promjene.

Na deviznom tržištu ne očekujemo bitne promjene na tjednoj razini. Priljev deviza na osnovi očekivanog inozemnog zaduživanja trebao bi stvarati pritiske u smjeru jačanja kune u odnosu na euro. Ipak visoka potreba za refinanciranjem inozemnih obveza podržava potražnju za devizama što sprječava značajniji pad tečaja. Stoga na mjesečnoj razini očekujemo tek blagu aprecijaciju kune u odnosu na euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca

Kako su pokazali posljednji podaci HNB-a, nepovoljna kretanja u realnom sektoru gospodarstva odrazila su se i na kretanje monetarnih agregata. Nakon što je četiri uzastopna mjeseca zabilježen rast novčane mase, tijekom ožujka se ponovno pokazao pad. Novčana masa je tako krajem ožujka iznosila 47,7 milijardi kuna, čime je za 2% bila niža nego na kraju veljače. Padu novčane mase na mjesečnoj razini pridonio je pad depozitnog novca (od 2,8%), ali i gotovog novca izvan banaka (od 0,2%).

S druge strane, na godišnjoj razini je zabilježen rast navedenog agregata. Novčana masa je tako bila viša za približno 1,1 milijardu kuna ili 2,3 posto. Tome je pridonijela niža prošlogodišnja baza, ali i razmjerno visoke stope rasta depozitnog novca. Naime, depozitni novac je krajem ožujka iznosio 32,9 milijardi kuna čime je za 6,9% bio viši u odnosu na isti mjesec prošle godine. Istovremeno, gotov novac izvan banaka iznosio je 14,8 milijardi kuna, što je za 6,6% niže nego lani.

Najšire definirani monetarni agregat, M4, koji pokazuje ukupna likvidna sredstva, a obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, krajem ožujka je iznosio nešto više od 222 milijarde kuna. U odnosu na kraj veljače to je niže za 0,6 posto. Rast deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca (od 8,9%, odnosno 0,2%) ublažili su negativan utjecaj smanjene novčane mase te kunskih depozita (od 2,0%, odnosno 2,2%).

Promatrajući ih na godišnjoj razini ukupna likvidna sredstva već treći mjesec za redom bilježe rast. S obzirom na prelijevanje kunskih depozita u devizne (koji predstavljaju više od 60% ukupnih likvidnih sredstava), u potpunosti je onemogućen negativan utjecaj smanjenih kunskih depozita na pad promatranog agregata. Tako je monetarni agregat M4 u odnosu na prošlogodišnji ožujak pokazao rast za oko 3,4 milijarde kuna ili 1,6 posto.

Iako na godišnjoj razini bilježimo rast monetarnih agregata, kao posljedicu i nešto više prošlogodišnje baze, njihova stagnacija i dalje je prisutna. Visoka razina nezaposlenosti i ograničeni štedni potencijal stanovništva nastavit će svoj negativan utjecaj na kretanja depozita, a time i agregata. S obzirom da početak oporavka gospodarstva očekujemo tek u drugom polugodištu, prije toga nije izvjestan ni značajniji oporavak monetarnih agregata.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca

Prvi tjedan svibnja nije donio značajnije promjene na novčanom tržištu. U uvjetima visoke likvidnosti i još uvijek niskih kamatnih stopa u fokusu tržišta bila je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Država se tako nakon dvotjedne pauze odlučila za ponovno kratkoročno zaduživanje, čemu je zasigurno pridonijelo i ovotjedno dospijeće 429 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa i 66,5 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Ukupni planirani iznos izdanja je premašen isključivo zahvaljujući znatno višem upisu trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu od prvotno planiranog izdanja. Ukupno je upisno 100,4 milijuna eura (planirano 25 milijuna) po blago (za 5 baznih bodova) nižem prinosu (od 3,65%).

Interes za kunskim državnim izdanjima također je ostao visok, ali je upisani iznos od ukupno 514 milijuna kuna bio niži od planiranog izdanja (600 milijuna kuna). Prinosi su povišeni s 2,25% na 2,5% samo kod najkraćeg tromjesečnog izdanja. Osim relativno visokih potreba za zaduživanjem države, visoki interes za trezorskim zapisima održava visoku likvidnost sustava odnosno izostanak drugih mogućnosti plasiranja novčanih viškova. Navedeno potkrepljuju i indikatori likvidnosti HNB-a prema kojima banke nastavljaju deponirati prekonoćne depozite kod Hrvatske narodne banke. Obzirom na viši upis od dospijeća na osnovi transakcija s trezorcima sustav je osiromašen za oko 330 milijuna kuna. Međutim, u trenutnim uvjetima to očekivano nije utjecalo na kamatne stope na novčanom tržištu. U tjednu pred nama završava jedno i počinje drugo razdoblje obvezne pričuve. Međutim u pogledu likvidnosti te kamatnih stopa ne treba očekivati promjene.

Špekulativno pozicioniranje tržišnih sudionika krajem prošlog i početkom ovog tjedna na domaćem deviznim tržištu stvorili su blage, ali i kratkotrajne, deprecijacijske pritiske na kunu u odnosu na euro pogurnuvši tečaj prema razinama od 7,27 kuna za euro. Niski volumeni trgovanja, međutim, sprječavali su veće oscilacije tečaja EUR/HRK koji se odmah po završetku aukcije trezorskih zapisa spustio na razine oko 7,255 kuna za euro. Ipak, do kraja tjedna zbog blagog rasta potražnje za eurima tečaj je porastao na razine oko 7,26 kuna za euro.
Na tjednoj razini ne treba očekivati značajnije promjene na deviznom tržištu, pa bi na tečajnici HNB-a mogli gledati približno sličnu razinu tečaja kune u odnosu na euro. S druge strane, ukoliko se realiziraju najavljena zaduživanja kvazidržavnih poduzeća u inozemstvu priljev deviza po toj osnovi mogao bi u narednih mjesec dana stvarati pritiske u smjeru pada tečaj odnosno jačanja kune.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca

Visoka razina likvidnosti u sustavu te stabilno niske kamatne stope zadržali su se i u posljednjem tjednu travnja na domaćem novčanom tržištu. Potražnja za kunama nadmašivala je ponudu slobodnih kunskih novčanih sredstava, ali ponuda nije bila iscrpljena u cijelosti zbog nemogućnosti usklađenja uvjeta kreditiranja. ZIBOR najkraćih dospijeća (1 tjedan i kraće) i dalje se nalaze ispod 1%, dok na duljem kraju krivulje postoji blaga tendencija rasta.

Indikatori likvidnosti HNB-a potvrdili su nastavak prakse prelijevanja novčanih viškova banaka u prekonoćne depozite HNB-a, a izostala je i drugi tjedan za redom aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Dospijeća obveza po izdanim trezorskim zapisima ovog tjedna nije bilo, ali potrebe države za refinanciranjem i dalje ostaju visoke. Trenutačno kratkoročni dug središnje države na osnovu izdanih trezorskih zapisa iznosi 13,8 milijardi kuna te 1,35 milijardi eura. Nakon dva tjedna pauze Ministarstvo financija najavilo je izdanje trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja je 25 milijuna eura i 600 milijuna kuna. U uvjetima visoke likvidnosti koja će se zadržati i tijekom prvog tjedna svibnja očekujemo i solidan interes investitora, dok značajnije promjene u pogledu prinosa na trezorske zapise ne očekujemo.

Uz solidan interes investitora za trezorske zapise, ne očekujemo promjene glede viška likvidnosti ni do kraja drugog tromjesečja, a kamatne stope s kraćim rokovima dospijeća (pozajmice do šest mjeseci kojima se uglavnom i trguje) ostat će na niskim razinama. Mogućnosti plasmana banaka sužava i tendencija zaduživanja javnog sektora u inozemstvu, čime se vrši dodatni pritisak na snižavanje kamatnih stopa na domaćem tržištu. Tek potkraj trećeg tromjesečja očekujemo povećanje potražnje za kreditima i posljedično smanjenje prekomjerne likvidnosti banaka te početak rasta kamatnih stopa na novčanom tržištu.

Na deviznom tržištu povećani priljev deviza u sustavu stvara i dalje aprecijacijske pritiske na kunu. Srednji tečaj na tečajnici HNB-a posljedično se spustio ispod 7,25 kuna za euro odnosno prema najnižim razinama u zadnjih gotovo šest mjeseci. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene, a očekivanja o nastavku djelomičnog zaduživanja javnih poduzeća u inozemstvu te posljedični priljev deviza na tržištu onemogućava slabljenje domaće valute prema fundamentalno opravdanim višim razinama. Stoga bi tečaj EUR/HRK i na mjesečnoj razini mogao ostati na sadašnjim razinama.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca