http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca.html Wed, 08 Sep 2010 14:44:07 +0000 Joomla! 1.5 - Open Source Content Management hr-hr http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/227689-veliki-interes-za-trezorskim-zapisima.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/227689-veliki-interes-za-trezorskim-zapisima.html
Ovaj je tjedan u fokusu bila aukcija trezorskih zapisa (i kunskih i uz valutnu klauzulu) Ministarstva financija na kojoj je zabilježen solidan interes investitora. Na aukciji kunskih trezoraca upisano je 421 milijun kuna, čime je nadmašen planirani iznos izdanja od 400 milijuna kuna. S obzirom na visoki interes, kamatne stope na šestomjesečne i godišnje zapise su se spustile za pola postotnog boda na 3,25%, odnosno 4,20%, dok je prinos na zapise s dospijećem od 91 dan ponovno ostao nepromijenjen. Na aukciji trezoraca uz valutnu klauzulu upisano je 44,6 milijuna eura, dok je planirano izdanje bilo 30 milijuna eura, pri čemu se zbog izuzetno velikog interesa (ukupan iznos pristiglih ponuda 121,8 milijuna eura) kamatna stopa spustila na 3,35%. S obzirom da je u ovom tjednu dospjelo 43,6 milijuna eura i 430 milijuna kuna obveza po trezorskim zapisima, aukcija je gotovo u potpunosti pokrila potrebe države.

U tjednu pred nama završava jedno, a počinje drugo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Stoga sredinom tjedna očekujemo kratkoročni blagi porast kamatnih stopa na najkraće rokove uz izostanak većih volumena trgovanja. Ministarstvo financija najavilo je održavanje aukcije trezorskih zapisa za sljedeći tjedan na kojoj se zbog visokih potreba za refinanciranjem planira izdanje čak 500 milijuna kuna kunskih te 80 milijuna kuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu.
Najveći dio tjedna trgovanje na deviznom tržištu bilo je stabilno, a tečaj EUR/HRK se kretao u rasponu od 7,265 do 7,277 kuna za euro. Stabilnosti tečaja pridonosile su uravnotežena ponuda i potražnja za devizama te razmjerno niski volumeni trgovanja. Na kraju tjedna pod pritiskom povećane potražnje korporativnog sektora EUR/HRK je porastao prema 7,29 kuna za euro.

U tjednu pred nama očekujemo nastavak stabilnosti na domaćem deviznom tržištu uz mogućnost tek umjerenog rasta tržišnog tečaja, a slična kretanja očekuju se i do kraja tromjesečja. Do kraja godine tečaj bi se mogao kretati u rasponu od 7,25 do 7,35 kuna za euro. Visoka likvidnost, smanjena potreba za eurima zbog razmjerno niske uvozne aktivnosti i redovito izdanje trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu potvrđuju naša očekivanja o razmjerno jakoj kuni. Tako bi ova godina mogla biti obilježena visokom tečajnom stabilnošću.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 03 Sep 2010 17:31:01 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/218121-rast-kamatnih-stopa-duljih-dospijea.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/218121-rast-kamatnih-stopa-duljih-dospijea.html
Pokazatelji likvidnosti HNB-a potvrđuju i nastavak deponiranja viškova kunske likvidnosti kod HNB-a u obliku prekonoćnih depozita, ali i činjenicu da se sredstva od srpanjskog izdanja obveznice na međunarodnom tržištu još uvijek u cijelosti nisu vratila u sustav. Stoga, uz povratak gotovog novca izvan banaka (po završetku sezone) i ovaj čimbenik utjecat će na daljnji rast likvidnosti, osobito u slučaju nastavka izostanka potražnje za kreditima. Nakon dvotjedne stanke u fokusu tržišta bila je aukcija trezorskih zapisa na kojoj su u ponudi bili isključivo jednogodišnji trezorski zapisi.

U uvjetima visoke likvidnosti i izostanka atraktivnijih ulaganja nastavlja se solidan interes tržišnih sudionika. Upisani iznos nadmašio je i ovotjedno dospijeće i planirani iznos upisa. Od ponuđenih 369 milijuna kuna upisano je 169 milijuna kuna uz prinos od 4,25%, dok je od 80 milijuna eura prihvaćeno 23 milijuna uz pad prinosa na 3,41% pa se i spread u odnosu na dvanaestomjesečni EURIBOR spustio ispod 200 bb.

U tjednu pred nama Ministarstvo je najavilo novu aukciju trezorskih zapisa. Likvidnost će ostati dobra, a ne očekujemo promjenu razina kamatnih stopa. Stoga bi se najkraća dospijeća trebala zadržavati oko dostignuti već uobičajenih granično niskih vrijednosti, a kod duljih dospijeća očekujemo zadržavanje pri dostignutim razinama.

Na domaćem deviznom tržištu tjedan je protekao bez većih uzbuđenja. Nakon, kratkotrajnih pritisaka na jačanje kune u ponedjeljak i pad tečaja na 7,265 kuna za euro, u nastavku tjedna kunom se u odnosu na euro uglavnom trgovalo u razmjerno uskom rasponu, između 7,27 i 7,28 kuna za euro. Glavni generator potražnje za eurima je i dalje korporativni sektor. Sljedeći tjedan ne očekujemo bitne promjene tržišnih kretanja. Trgovanje bi se moglo odvijati u rasponu od 7,27 do 7,30 kuna za euro pri čemu očekujemo nastavak polaganog rasta srednjeg tečaja HNB-a, a slična kretanja trebala bi se nastaviti i prema kraju tromjesečja.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 27 Aug 2010 08:30:23 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/209373-pad-kamatnih-stopa-najkraih-dospijea.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/209373-pad-kamatnih-stopa-najkraih-dospijea.html
Po proteku središnjeg dijela turističke sezone dio gotovog novca vraća se polagano u sustav, a s isplatama obveza središnje države padaju depoziti države kod središnje banke što dodatno poboljšava kunsku likvidnost sustava. Ministarstvo financija i drugi tjedan za redom je preskočilo aukciju trezorskih zapisa.
U tjednu pred nama očekujemo sezonski nastavak polaganog snižavanja gotovog novca izvan banaka odnosno povratak kunske likvidnosti po toj osnovi. Kotacije ZIBOR-a najkraćih dospijeća imat će tendenciju pada prema razini od 1%, dok će dulja dospijeća vrlo vjerojatno ostati stabilna. Za ovaj tjedan najavljena je aukcija jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa u iznosu 100 milijuna kuna, dok je planirani iznos trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu jednogodišnjeg dospijeća 20 milijuna eura. Očekujemo solidan interes tržišnih sudionika uz zadržavanje trenutne razine prinosa.

Na domaćem deviznom tržištu u skladu s našim očekivanjima do izražaja su došli deprecijacijski pritisci na kunu pa je na tjednoj razini zabilježen razmjerno visoki pomak tečaja EUR/HRK. Uslijed pojačane korporativne i bankovne potražnje za devizama, tržišni tečaj s razina od 7,23 kuna za euro na početku tjedna približio se razini od 7,30 kuna za euro. Na tjednoj razini očekujemo nastavak trgovanja između 7,28 i 7,30 kuna za euro, pa će posljedično i srednji tečaj na tečajnici HNB-a zabilježiti porast s trenutnih razina. Na mjesečnoj razini očekujemo slična kretanja i rast srednjeg tečaja prema 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 20 Aug 2010 08:30:55 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/202139-cijena-nafte-pod-utjecajem-usporavanja-gospodarskog-oporavka.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/202139-cijena-nafte-pod-utjecajem-usporavanja-gospodarskog-oporavka.html
Međunarodna organizacija za energiju (IEA) u srpnju nije mijenjala očekivani iznos potražnje za naftom u ovoj godini pa on i dalje iznosi 86,5 mb/d, što predstavlja rast od 2,1% u odnosu na 2009. godinu. Kao i obično, IEA je u srpnju izašla s prvim prognozama za sljedeću godinu. U skladu s procjenom MMF-a o rastu globalnog gospodarstva u 2011. za 4,3% u odnosu na 2010, svjetska potražnja za naftom sljedeće bi godine mogla porasti za 1,6% (+1,3mb/d) u odnosu na 2010. te dosegnuti 87,8 mb/d. Rast potražnje trebao bi u potpunosti biti posljedica rasta potražnje zemalja izvan OECD-a, i to posebice zemalja iz Azije i Južne Amerike.

Ipak dinamika rasta bi trebala biti sporija nego ove godine ponajviše zbog očekivanog usporavanja rasta u Kini kako vlada bude postupno ukidala fiskalne i monetarne poticajne mjere pa bi udio Kine u ukupnom rastu potražnje za naftom u 2011. mogao pasti na 30% sa gotovo 50% koliko iznosi ove godine. Iako bi zemlje OECD-a trebale zabilježiti pozitivnu godišnju stopu rasta BDP-a, očekuje se da će se potražnja za naftom u sljedećoj godini smanjiti za 0,5% u odnosu na ovu godinu. Zbog usporavanja gospodarskog oporavka, SAD više neće biti glavni pokretač rasta potražnje za naftom među OECD zemljama. Tome treba dodati i sve intenzivniju zamjenu nafte drugim energentima u razvijenim zemljama.

Ukupna ponuda nafte u lipnju pala je na 86,1 mb/d zahvaljujući slabijoj proizvodnji nafte i zemalja OPEC-a i onih izvan te skupine. U 2011. godini očekuje se rast potražnje za naftom u Južnoj Americi i Africi, dok se pad proizvodnje očekuje u Sjevernom moru i Meksičkom zaljevu gdje se vađenje nafte još nije stabiliziralo nakon tragedije na bušotini Deepwater Horizon. Istjecanje nafte u Meksički zaljev i velika ekološka katastrofa mogle bi i u budućnosti utjecati na svjetsku ponudu nafte s obzirom da se očekuje postroženje propisa o vađenju nafte iz mora.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 13 Aug 2010 19:05:41 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/187239-blagi-rast-kamatnih-stopa-unato-solidnoj-likvidnosti.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/187239-blagi-rast-kamatnih-stopa-unato-solidnoj-likvidnosti.html
Nakon dvotjedne stanke, održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Očekivano uz solidan interes investitora premašeno je i ovotjedno dospijeće i planirani iznos izdanja. Ukupno je upisano 270 milijuna kuna i 35 milijuna eura, pri čemu je zabilježen pad prinosa kod jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa (za 10 bb na 4,25%) i onih uz valutnu klauzulu (za 5bb na 3,55%). Dug središnje države na osnovi izdanja trezorskih zapisa popeo se na 23,3 milijarde kuna.

U tjednu pred nama očekujemo nastavak polaganog odljeva likvidnosti u obliku gotovog novca izvan banaka, obzirom na središnji dio turističke sezone, ali bi i država dio sredstava od izdanih obveznica mogla ponovno vraćati u sustav. Stoga, očekujemo zadržavanje solidnih razina likvidnosti i trenutnih razina kamatnih stopa. Najavljena je i nova aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija (200 milijuna kuna kunskih trezoraca i 40 milijuna kuna uz valutnu klauzulu). Očekujemo solidan interes investitora, uz zadržavanje sadašnje razine prinosa, ali ne isključujemo mogućnost pada istih obzirom na izostanak atraktivnijih oblika ulaganja te, trenutno, dovoljna raspoloživa sredstva države za podmirenje svojih obveza.

Na domaćem deviznom tržištu trgovanje se u posljednjem tjednu srpnja uglavnom odvijalo u rasponu između 7,24 i 7,25 kuna za euro. Izražena korporativna potražnja za devizama pritom je bila osnovni čimbenik pritisaka na rast tečaja. Međutim, dovoljna ponuda deviza od strane bankovnog sektora te priljev deviza od turizma još uvijek ograničavaju značajniji rast tečaja. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene u kretanju EUR/HRK, pa bi se uz razmjeno skromne volumene trgovanja tržišni tečaj kune u odnosu na euro mogao kretati od 7,24 do 7,26 kuna za euro. Na mjesečnoj razini s polaganim odmakom turističke sezone očekujemo polagane, ali ipak izražajnije deprecijacijske pritiske na kunu te rast tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 30 Jul 2010 05:05:03 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/179758-nastavljen-snaan-rast-proizvodnosti-rada-u-industriji.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/179758-nastavljen-snaan-rast-proizvodnosti-rada-u-industriji.html
Prema NKD klasifikaciji padu ukupne zaposlenosti najviše je pridonio pad u prerađivačkoj industriji (u kojoj je zaposleno gotovo 90% zaposlenih u industriji). U promatranom je sektoru zaposlenost smanjena za 6,7% godišnje. Nadalje, relativno visok pad zabilježen je i u sektoru rudarstvo i vađenje (7,8%). U sektoru opskrbe električnom energijom, plinom i parom pad je bio znatno niži (0,8%). Prema GIG-u, najveći godišnji pad broja zaposlenih zabilježen je u kategoriji intermedijarnih dobara, za 9,2 posto. Pad je zabilježen i u ostalim kategorijama GIG-a, no ipak po nešto nižim stopama.

Proizvodnost rada u industriji, kao pokazatelj odnosa indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i indeksa broja zaposlenih, nastavila je s rastom po razmjerno visokim stopama. Tijekom prvih pet ovogodišnjih mjeseci proizvodnost rada u industriji porasla je za 7% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Razmjerno visok rast proizvodnosti rada očekivano je rezultat relativno snažnijeg pada zaposlenosti u industriji od pada industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci.

Promatrajući prema područjima NKD-a, najveći utjecaj na rast proizvodnosti rada imao je rast proizvodnosti u prerađivačkom sektoru od 7,2% u kojoj je zabilježeno i najveće smanjivanje zaposlenosti. U sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom rast je iznosio 4,7%, dok je jedino kod rudarstva i vađenja zabilježen pad proizvodnosti, za 5 posto. Prema GIG-u, proizvodnost rada najviše se povećala u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju, za visokih 23 posto. I sve ostale kategorije (osim proizvodnje energije) bilježile su rast proizvodnosti rada no ipak po znatno nižim stopama.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 23 Jul 2010 07:05:58 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/157596-deficit-tekuih-transakcija-platne-bilance-44-posto-bdp-a.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/157596-deficit-tekuih-transakcija-platne-bilance-44-posto-bdp-a.html
Međutim, deficit na računu roba (-1,3 milijarde eura) u odnosu na prvo tromjesečje 2009. godine smanjen je za 25,6 posto. Na smanjenje deficita na računu roba upućivali su podaci o kretanju robnog izvoza i robnog uvoza koji su pokazivali pad robnog uvoza uz istovremeni rast robnog izvoza odražavajući tako kretanja u realnom gospodarstvu i znatno manju osobnu potrošnju no prethodnih godina.

S druge strane, zbog početka oporavka na razvijenim tržištima, povećala se inozemna potražnja, što je utjecalo na rast robnog izvoza. Istovremeno, suficit na računu usluga, odnosno razlika između prihoda i rashoda od usluga, iznosio je 123,8 milijuna eura, što predstavlja smanjenje suficita od 8,2% na godišnjoj razini. Najveći dio prihoda na ovom računu čine prihodi od putovanja (turizma) koji su iznosili 324,7 milijuna eura. Tako je potrošnja inozemnih gostiju zabilježila rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od gotovo 8%, što ne iznenađuje s obzirom da je u prvom tromjesečju prošle godine zbog vrhunca financijske krize potrošački pesimizam kod inozemnih gostiju bio na visokoj razini. Manjak na računu dohotka iznosio je 492,6 milijuna eura odnosno bio je 8,4% veći nego prethodne godine, dok je suficit na računu tekućih transfera porastao 22,2 posto.

Na računu kapitalnih i financijskih transakcija na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja je ostvaren neto priljev od 640,7 milijuna eura, što je čak 72,3% manji priljev nego u prvom tromjesečju prošle godine. Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila su 434,2 milijuna eura, što je neznatno manje nego u istom razdoblju prošle godine (0,7% manje).

S obzirom da tijekom ove godine ne bi trebalo doći do jačeg oporavka domaće potražnje, u nastavku godine očekujemo da će se nastaviti snažniji rast izvoza od uvoza, što će imati pozitivan utjecaj na tekući račun bilance plaćanja. Uz to u 2010. očekujemo rast prihoda od turizma, pa bi se uz blage jednoznamenkaste stope rasta prihod od turizma vratio na razine iz 2007. Priljev po osnovi izravnih stranih ulaganja, koja predstavljaju najpovoljniji način financiranja deficita platne bilance, snažniji oporavak će doživjeti s ulaskom Hrvatske u EU kada bi suzdržanost stranih investitora mogla popustiti.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Sat, 03 Jul 2010 11:05:16 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/142277-nastavak-jaanja-kune-u-odnosu-na-euro.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/142277-nastavak-jaanja-kune-u-odnosu-na-euro.html
U tjednu pred nama ne očekujemo značajnije promjene na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja i niske kamatne stope unatoč odljevu likvidnosti u optjecaj uslijed turističke sezone. Kamatne stope najkraćih dospijeća zadržavat će se na niskim razinama, dok bi na duljem kraju krivulje prinosa mogli ipak zabilježiti blagu tendenciju prema višim razinama. Ministarstvo financija još uvijek nije najavilo aukciju trezorskih zapisa, koja se prema našim očekivanjima i neće održati. U tjednu pred nama dospijeva 104 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa.

Na domaćem deviznom tržištu tijekom cijelog tjedna prevladavali su aprecijacijski pritisci na domaću valutu. Tržišni tečaj spustio se i ispod 7,21 kuna za euro pa je i posljedično srednji tečaj HNB-a EUR/HRK pao na najnižu razinu od kraja prosinca 2008. godine. Osim znatno manje potražnje za devizama u uvjetima smanjene vanjskotrgovinske razmjene, pritisak na tečaj dijelom dolazi i od pozicioniranja investitora pred upis trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu, ali i uslijed tržišnih špekulacija o mogućem izdanju obveznica na domaćem tržištu.

U tjednu pred nama tečaj EUR/HRK će se kretati na sličnim razinama na kojima je bio ovaj tjedan u rasponu 7,20 i 7,22 kune za eura, ali i uz mogućnost kratkotrajnih padova i ispod navedene razine. Na mjesečnoj razini, početak središnje turističke sezone trebao bi stvarati daljnje aprecijacijske pritiske na kunu, ali sezonski će utjecaji zasigurno biti manje izraženi nego prethodnih godina.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Sat, 19 Jun 2010 04:05:27 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/133012-poetak-novog-razdoblja-odravanja-obvezne-priuve-bez-promjena.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/133012-poetak-novog-razdoblja-odravanja-obvezne-priuve-bez-promjena.html
Nešto veća, ali i uobičajena potražnja za pozajmicama na početku održavanja obvezne pričuve stoga nije imala značajniji utjecaj na povećanje kamatnih stopa. I u ovome tjednu održana je aukcija trezorski zapisa i u kunama i u eurima, s tim da su prinosi na najkraća kunska izdanja kao i kod euro izdanja u odnosu na prethodni tjedan zabilježili blagi pad. Država je ovotjednim izdanjem trezorskih zapisa pokrila u cijelosti dospijeće kratkoročnog duga od oko 855 milijuna kuna. Interes investitora i dalje nadmašuje ostvareni iznos emisije. Više upisani iznos od ovotjednog dospijeća imao je za posljedicu odljev likvidnosti po toj osnovi od 132 milijuna kuna.

Ukupan kratkoročni dug države na osnovu izdanja kunskih trezorskih zapisa premašio je razinu 14 milijardi kuna te 1,4 milijarde eura (ukupno oko 21,7 milijardi kuna). U tjednu pred nama ne očekujemo značajniju promjenu na tržištu, dakle relativno skromne volumene trgovanja i niske kamatne stope unatoč odljevu likvidnosti u optjecaj uslijed turističke sezone. U fokusu ostaje najavljena nova aukcija trezorskih zapisa. Unatoč visokoj potrebi države za refinanciranjem, očekujemo nastavak solidne potražnja za kratkoročnim državnim izdanjima te posljedično i tendenciju blagog pada prinosa na novoizdane trezorske zapise.

Aprecijacijski pritisci na kunu intenzivirali su se već početkom tjedna, upućujući na pojačan interes tržišnih sudionika za upisom trezoraca s valutnom klauzulom. Tržišni tečaj se s razina 7,26 kuna za euro spustio i ispod 7,24 kune za euro. Međutim pritisci u smjeru jačanja kune, pojačana ponuda deviza prevladavali su i do kraja tjedna. Posljedično pad bilježi i srednji tečaj HRK/EUR i to na 7,24 kune za euro, što je njegova najniža razina od početka studenog 2009. godine. Nastavak pada uvoza roba, izostanak inozemnog korporativnog zaduživanja i preusmjeravanje na domaće tržište te naposljetku uobičajeni priljev deviza na osnovu turizma i dalje podržavaju aprecijacijske pritiske na kunu. Na tjednoj razini očekujemo stoga blagu korekciju srednjeg tečaja EUR/HRK, dok bi se trgovanje trebalo odvijati u rasponu 7,23 do 7,26 kuna za euro.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 11 Jun 2010 10:05:18 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/118239-jo-jedan-tjedan-bez-promjena-na-novanom-tritu.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/118239-jo-jedan-tjedan-bez-promjena-na-novanom-tritu.html
I ovaj, treći tjedan za redom Ministarstvo je preskočilo aukciju trezorskih zapisa, ali je očekivano u tjednu pred nama kada dospijeva 996 milijuna kuna obveza po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama najavljena nova aukcija. U ponudi je 500 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa te 50 milijuna kuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Obzirom na visoku likvidnost tržišta, očekujemo solidan interes investitora, a prinosi bi mogli ostati stabilni uz moguću tendenciju prema više obzirom na visoke potrebe države za refinanciranje uz istovremenu činjenicu da država barem zasada ne namjerava izlaziti na inozemna tržišta. Navedeno je i očekivano i razumljivo s obzirom na povećanu averziju prema riziku te općenito sentiment na tržištima državnog duga.

Na deviznom tržištu trgovanje se odvijalo na nešto višim razinama no prethodnih tjedana oko 7,27 kuna za euro, ali bez značajnijih oscilacija čemu je pridonio je i relativno niski volumen transakcija. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene, uz mogućnost lagane korekcije tečaja. Trgovanje bi se trebalo odvijati u rasponu 7,25 i 7,27 kuna za euro. U narednih mjesec dana priljevi i povećana ponuda deviza mogli bi stvarati pritiske na pad tečaja, koji bi ipak kraj drugog tromjesečja mogao dočekati na razini od oko 7,265 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 28 May 2010 23:05:06 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/109148-jo-jedan-tjedan-visoke-likvidnosti.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/109148-jo-jedan-tjedan-visoke-likvidnosti.html
Dobru likvidnost potvrđuju i indikatori likvidnosti HNB-a prema kojima je nastavljena uobičajena praksa deponiranja viškova novčanih sredstava kod središnje banke. Mogući manji rast kamatnih stopa može se očekivati krajem mjeseca. U tjednu pred nama ne očekujemo bitne promjene, dospijeća obveza po izdanim trezorskim zapisima nema, a izostat će i treći tjedan za redom aukcije trezorskih zapisa. Likvidnost će i dalje bit dobra pa će i kamatne stope na novčanom tržištu ostati stabilne na sadašnjim relativno niskim razinama.

Na domaćem deviznom tržištu tjedan je ipak donio malo uzbuđenja te uz prisutne pritiske u smjeru slabljenja domaće valute u odnosu na euro. Uslijed povećane potražnje za devizama tržišni tečaj EUR/HRK se s razina nešto viših od 7,25 kuna za euro na početku tjedna pomaknuo prema razinama 7,265 kuna za euro. Srednji tečaj na tečajnici HNB-a na tjednoj razini nije doživio značajne promjene.

Na deviznom tržištu ne očekujemo bitne promjene na tjednoj razini. Priljev deviza na osnovi očekivanog inozemnog zaduživanja trebao bi stvarati pritiske u smjeru jačanja kune u odnosu na euro. Ipak visoka potreba za refinanciranjem inozemnih obveza podržava potražnju za devizama što sprječava značajniji pad tečaja. Stoga na mjesečnoj razini očekujemo tek blagu aprecijaciju kune u odnosu na euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 21 May 2010 10:05:29 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/101361-pad-ukupnih-likvidnih-sredstava-tijekom-oujka.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/101361-pad-ukupnih-likvidnih-sredstava-tijekom-oujka.html
S druge strane, na godišnjoj razini je zabilježen rast navedenog agregata. Novčana masa je tako bila viša za približno 1,1 milijardu kuna ili 2,3 posto. Tome je pridonijela niža prošlogodišnja baza, ali i razmjerno visoke stope rasta depozitnog novca. Naime, depozitni novac je krajem ožujka iznosio 32,9 milijardi kuna čime je za 6,9% bio viši u odnosu na isti mjesec prošle godine. Istovremeno, gotov novac izvan banaka iznosio je 14,8 milijardi kuna, što je za 6,6% niže nego lani.

Najšire definirani monetarni agregat, M4, koji pokazuje ukupna likvidna sredstva, a obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, krajem ožujka je iznosio nešto više od 222 milijarde kuna. U odnosu na kraj veljače to je niže za 0,6 posto. Rast deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca (od 8,9%, odnosno 0,2%) ublažili su negativan utjecaj smanjene novčane mase te kunskih depozita (od 2,0%, odnosno 2,2%).

Promatrajući ih na godišnjoj razini ukupna likvidna sredstva već treći mjesec za redom bilježe rast. S obzirom na prelijevanje kunskih depozita u devizne (koji predstavljaju više od 60% ukupnih likvidnih sredstava), u potpunosti je onemogućen negativan utjecaj smanjenih kunskih depozita na pad promatranog agregata. Tako je monetarni agregat M4 u odnosu na prošlogodišnji ožujak pokazao rast za oko 3,4 milijarde kuna ili 1,6 posto.

Iako na godišnjoj razini bilježimo rast monetarnih agregata, kao posljedicu i nešto više prošlogodišnje baze, njihova stagnacija i dalje je prisutna. Visoka razina nezaposlenosti i ograničeni štedni potencijal stanovništva nastavit će svoj negativan utjecaj na kretanja depozita, a time i agregata. S obzirom da početak oporavka gospodarstva očekujemo tek u drugom polugodištu, prije toga nije izvjestan ni značajniji oporavak monetarnih agregata.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 14 May 2010 07:03:21 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/96715-nastavak-zaduivanja-sredinje-drave-izdanjem-trezorskih-zapisa.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/96715-nastavak-zaduivanja-sredinje-drave-izdanjem-trezorskih-zapisa.html
Interes za kunskim državnim izdanjima također je ostao visok, ali je upisani iznos od ukupno 514 milijuna kuna bio niži od planiranog izdanja (600 milijuna kuna). Prinosi su povišeni s 2,25% na 2,5% samo kod najkraćeg tromjesečnog izdanja. Osim relativno visokih potreba za zaduživanjem države, visoki interes za trezorskim zapisima održava visoku likvidnost sustava odnosno izostanak drugih mogućnosti plasiranja novčanih viškova. Navedeno potkrepljuju i indikatori likvidnosti HNB-a prema kojima banke nastavljaju deponirati prekonoćne depozite kod Hrvatske narodne banke. Obzirom na viši upis od dospijeća na osnovi transakcija s trezorcima sustav je osiromašen za oko 330 milijuna kuna. Međutim, u trenutnim uvjetima to očekivano nije utjecalo na kamatne stope na novčanom tržištu. U tjednu pred nama završava jedno i počinje drugo razdoblje obvezne pričuve. Međutim u pogledu likvidnosti te kamatnih stopa ne treba očekivati promjene.

Špekulativno pozicioniranje tržišnih sudionika krajem prošlog i početkom ovog tjedna na domaćem deviznim tržištu stvorili su blage, ali i kratkotrajne, deprecijacijske pritiske na kunu u odnosu na euro pogurnuvši tečaj prema razinama od 7,27 kuna za euro. Niski volumeni trgovanja, međutim, sprječavali su veće oscilacije tečaja EUR/HRK koji se odmah po završetku aukcije trezorskih zapisa spustio na razine oko 7,255 kuna za euro. Ipak, do kraja tjedna zbog blagog rasta potražnje za eurima tečaj je porastao na razine oko 7,26 kuna za euro.
Na tjednoj razini ne treba očekivati značajnije promjene na deviznom tržištu, pa bi na tečajnici HNB-a mogli gledati približno sličnu razinu tečaja kune u odnosu na euro. S druge strane, ukoliko se realiziraju najavljena zaduživanja kvazidržavnih poduzeća u inozemstvu priljev deviza po toj osnovi mogao bi u narednih mjesec dana stvarati pritiske u smjeru pada tečaj odnosno jačanja kune.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 07 May 2010 06:03:08 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/91760-stabilno-niske-kamatne-stope-na-novanom-tritu.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/91760-stabilno-niske-kamatne-stope-na-novanom-tritu.html
Indikatori likvidnosti HNB-a potvrdili su nastavak prakse prelijevanja novčanih viškova banaka u prekonoćne depozite HNB-a, a izostala je i drugi tjedan za redom aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Dospijeća obveza po izdanim trezorskim zapisima ovog tjedna nije bilo, ali potrebe države za refinanciranjem i dalje ostaju visoke. Trenutačno kratkoročni dug središnje države na osnovu izdanih trezorskih zapisa iznosi 13,8 milijardi kuna te 1,35 milijardi eura. Nakon dva tjedna pauze Ministarstvo financija najavilo je izdanje trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja je 25 milijuna eura i 600 milijuna kuna. U uvjetima visoke likvidnosti koja će se zadržati i tijekom prvog tjedna svibnja očekujemo i solidan interes investitora, dok značajnije promjene u pogledu prinosa na trezorske zapise ne očekujemo.

Uz solidan interes investitora za trezorske zapise, ne očekujemo promjene glede viška likvidnosti ni do kraja drugog tromjesečja, a kamatne stope s kraćim rokovima dospijeća (pozajmice do šest mjeseci kojima se uglavnom i trguje) ostat će na niskim razinama. Mogućnosti plasmana banaka sužava i tendencija zaduživanja javnog sektora u inozemstvu, čime se vrši dodatni pritisak na snižavanje kamatnih stopa na domaćem tržištu. Tek potkraj trećeg tromjesečja očekujemo povećanje potražnje za kreditima i posljedično smanjenje prekomjerne likvidnosti banaka te početak rasta kamatnih stopa na novčanom tržištu.

Na deviznom tržištu povećani priljev deviza u sustavu stvara i dalje aprecijacijske pritiske na kunu. Srednji tečaj na tečajnici HNB-a posljedično se spustio ispod 7,25 kuna za euro odnosno prema najnižim razinama u zadnjih gotovo šest mjeseci. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene, a očekivanja o nastavku djelomičnog zaduživanja javnih poduzeća u inozemstvu te posljedični priljev deviza na tržištu onemogućava slabljenje domaće valute prema fundamentalno opravdanim višim razinama. Stoga bi tečaj EUR/HRK i na mjesečnoj razini mogao ostati na sadašnjim razinama.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 30 Apr 2010 08:03:03 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/82904-zavretak-jednog-i-poetak-novog-razdoblja-obvezne-priuve.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/82904-zavretak-jednog-i-poetak-novog-razdoblja-obvezne-priuve.html
Prinosi po svim dospijećima ZIBOR-a bilježe blagu tendenciju rasta, ali se oni s dospijećem do jednog tjedna zadržavaju još od kraja prošle godine ispod 1 posto. Visoka likvidnost tržišta ogleda se i kroz nastavak plasiranja viškova novčanih sredstava u prekonoćne depozite središnje banke, ali i kroz solidan interes investitora za trezorskim zapisima Ministarstva financija svih dospijeća. Izuzev šestomjesečnih, prinosi po ostalim dospijećima zabilježili su blagi pad. Umjesto planiranih 200 milijuna kuna ukupno je upisano 251 milijuna kuna kunskih (pristiglih ponuda 607 milijuna) te 13 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu (pristiglih ponuda 58,75 milijuna).

Donekle očekivano, guverner HNB-a istaknuo je da u trenutnom gospodarskom okruženju i prisutnim tržišnim uvjetima nema potrebe za daljnjim spuštanjem obvezne pričuve banaka. Obzirom na visoku likvidnost, koja bi mogla potrajati da kraja tromjesečja ne vidimo značajnijeg utjecaja na tržište, a osobito ako se nastavi smanjena potražnja za kreditima.

Nakon kratkotrajnih deprecijacijskih pritisaka na kunu i posljedičnog rasta tečaja EUR/HRK na razine iznad 7,27 kuna u odnosu na euro, zabilježenih početkom tjedna, ponuda deviza od strane bankovnog sektora te institucionalnih investitora vratila je trgovanje na deviznom tržištu na već pomalo običajne razine oko 7,26 kuna za euro. Oko navedene razine tečaj EUR/HRK zadržavao se cijeli tjedan.

Na tjednoj razini ne očekujemo promjene srednjeg tečaja na tečajnici HNB-a budući da će i mogući porast potražnje za devizama zasigurno biti zadovoljen trenutno dovoljnom količinom deviza na tržištu. Na mjesečnoj razini, moguće je očekivati tek blagi i postepeni rast tečaja potaknut prije svega povećanom potražnjom za devizama s ciljem podmirenja inozemnih obveza.


Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Sat, 17 Apr 2010 06:05:16 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/69643-nastavak-visoke-likvidnosti-rast-prinosa-najduljih-dospijea-trezoraca.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/69643-nastavak-visoke-likvidnosti-rast-prinosa-najduljih-dospijea-trezoraca.html
Indikatori likvidnosti potvrđuju nastavak prelijevanja viška u prekonoćne depozite HNB-a, što je već uobičajena svakodnevna praksa u posljednjih nekoliko mjeseci, a i ne iznenađuje obzirom na preko 5 milijardi kuna viška likvidnosti. Država je kako je i najavljeno nastavila s kratkoročnim zaduživanjem. Interes za upisom kunskih izdanja jednogodišnjih dospijeća bio je nešto niži no na prethodnim aukcijama pa je i prinos na iste porastao na 4% (razina s početka veljače). Rast prinosa bilježe i jednogodišnji trezorski zapisi uz valutnu klauzulu (na 3,8%). Navedeno upućuje na zaključak da su potrebe države za refinanciranjem svojih obveze i dalje visoke unatoč posljednjem izlasku na domaće tržište kapitala.

I za ovaj tjedan Ministarstvo financija najavilo je novu aukciju. Planirani iznos izdanja je 400 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa te 20 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Istovremeno dopijeva 300 milijuna kuna kunskih trezorca. Uz solidan interes investitora za trezorskim zapisima, ne očekujemo promjene u pogledu viška likvidnosti, a kamatne stope kraćih dospijeća (pozajmice do šest mjeseci kojima se uglavnom i trguje) ostat će na niskim razinama.

Ni domaće devizno tržište nije zabilježilo značajnije promjene, pa se uz skromne volumene trgovanja tečaj kune u odnosu na euro kretao oko 7,26 kuna za euro. U posljednjem tjednu ožujka EUR/HRK mogao bi ostati na sadašnjim razinama uz izostanak uobičajenih sezonskih oscilacija u razdobljima predblagdana i blagdana. Naime, smanjena potrošnja utječe na manji odljev novca u optjecaj, ali i višak likvidnosti u sustavu uz istovremeno dovoljnu količinu deviza omogućava stabilno trgovanje. Na mjesečnoj razini očekujemo ipak blagi i postepeni rast tečaja prema razinama 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Sat, 27 Mar 2010 02:05:24 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/64971-u-sijenju-nastavljano-usporavanje-graevinske-aktivnosti.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/64971-u-sijenju-nastavljano-usporavanje-graevinske-aktivnosti.html Prema vrsti građevina, u siječnju je 89,3% odobrenja izdano za gradnju zgrada, dok je 10,7% izdano za ostale građevine. Prema vrsti građenja u promatranom je mjesecu 78,2% odobrenja izdano za novogradnju dok je 21,8% izdano za rekonstrukcije postojećih objekata. Uz pad ukupnog broja odobrenja za građenje (u koje ulaze odobrenja za novogradnje, dogradnje i nadogradnje te prenamjene i rekonstrukcije), u odnosu na siječanj 2009. godine zabilježen je i pad izdanih odobrenja za građenje novih stambenih zgrada i to 14% te pad izdanih odobrenja za građenje novih nestambenih zgrada 26 posto. Tako su u siječnju izdane svega 503 dozvole za građenje stambenih zgrada te 92 dozvole za gradnju nestambenih zgrada.
Usporena i otežana prodaja novih stambenih jedinica dovela je do pada broja izdanih odobrenja za građenje novih zgrada ali i do pada ukupne površine novih stambenih objekata koje izdana odobrenja obuhvaćaju. Tako je u siječnju ove godine površina novih objekata za koje su izdana odobrenja bila 15,6% manja u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Navedeno ipak predstavlja usporavanje trenda u usporedbi s prethodnim mjesecima. Tržište pokazuje tendenciju kretanja ka površinom manjim stanovima (veća je potražnja za manjim stanovima zbog lakšeg financiranja njihove kupnje). To potvrđuje podatak prema kojem je korisna površina stanova za koje su izdana odobrenja za građenje, u 2009. u odnosu na 2008. godinu, zabilježila pad od 20,7 posto. Obzirom da su usporavanja na tržištu nekretnina najviše pogodila tržište stambenih prostora bilo je za očekivati da će ono doživjeti najveće promjene i korekcije.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Fri, 19 Mar 2010 22:05:11 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58309-oekivano-vea-volatilnost-na-domaem-deviznom-tritu.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58309-oekivano-vea-volatilnost-na-domaem-deviznom-tritu.html
HNB je ponovno prihvatila 40% pristiglih ponuda banaka po fiksnoj repo stopi od 6%, a bolju razinu likvidnost sustava potvrđuje i manja potražnja banaka. Tako je na posljednjoj obratnoj repo aukciji središnja banka prihvatila 2,53 milijarde kuna ponuda odnosno oko 340 milijuna kuna manje na tjednoj razini. Ulaskom u kraj tekućeg razdoblja održavanja obvezne pričuve izgledan je daljnji pad kamatnih stopa u kratkom roku. Ipak, početkom novog razdoblja održavanja te intenziviranjem potražnje za kunama pred početak središnje turističke sezone (povećanje gotovog novca u optjecaju) očekujemo rast prekonoćnih prinosa. U nešto dužem razdoblju značajan utjecaj na kretanja na domaćem novčanom tržištu doći će i od načina na koji će država financirati ovogodišnji proračunski deficit u drugom dijelu godine.

U tjednu izdanja Euroobveznice, po prvi put nakon 2004. godine, zabilježili smo očekivano povećanu volatilnost na domaćem deviznom tržištu. Tako su početkom ovotjednog trgovanja dominirali pritisci na jačanje domaće valute prvenstveno pod utjecajem i dalje snažne ponude stranih valuta od strane bankarskog sektora. Ovakva kretanja rezultirala su padom razine trgovanja i do 7,28 kuna za euro.

Međutim, u nastavku tjedna bilježimo promjenu posljednjih trendova. Naime, na nižim razinama tečaja EUR/HRK korporativni sektor dinamizirao je svoju potražnju za stranim valutama, što i ne iznenađuje s obzirom na visinu inozemnih obveza koje dospijevaju ovom sektoru tijekom ovoga tromjesečja. Ipak, ključan utjecaj došao je od promjene u ponašanju pojedinih banaka, koje su možda očekivale i veće izdanje Euroobveznice. Naime, u drugoj polovici tjedna zabilježili smo jačanje potražnje za stranim valutama od strane bankovnog sustava, što je rezultiralo i rastom tržišnog tečaja na razine i do 7,34 kune za euro.
S obzirom da će značajan dio sredstava pribavljenih od posljednjeg zaduženja države na stranim tržištima kapitala biti iskorišten za otplatu obveza u stranim valutama, u narednom razdoblju moguće je očekivati da se nastave posljednji pritisci na rast tečaja. Stoga, na tjednoj i mjesečnoj razini očekujemo nešto više razine srednjeg tečaja EUR/HRK u odnosu na trenutne. Međutim, na mjesečnoj razini treba voditi računa i na uobičajene sezonske čimbenike poput snažnije potražnje za kunama te veće ponude stranih valuta početkom središnje turističke sezone. Ipak, u usporedbi s prethodnim godinama ovi utjecaji bi ipak trebali biti nešto manje izraženi.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:49 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58310-poveana-ponuda-stranih-valuta-spustila-teaj-eurhrk.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58310-poveana-ponuda-stranih-valuta-spustila-teaj-eurhrk.html
Tako smo tijekom prve polovice zabilježili višak likvidnosti u sustavu, no i potrebu određenih tržišnih sudionika za korištenjem lombardnih kredita za osiguravanje dovoljne razine likvidnosti. Također, nešto niže aktivnosti na međubankarskom tržištu ukazuju kako su se banke za osiguravanje likvidnosti prvenstveno orijentirale na korištenje lombardnih kredita i prodaju stranih valuta, a manje na međusobno posuđivanje, što je i utjecalo na zadržavanje prekonoćnih prinosa blizu razine lombardne stope.

Ovoga tjedna ponovno je izostalo zaduživanje države kroz aukcije trezorskih zapisa, ali kratkoročni dug države na domaćem tržištu kapitala ipak je tek neznatno smanjen na tjednoj razini. Na ovotjednoj obratnoj repo aukciji HNB je ponovno prihvatila 40% pristiglih ponuda banaka (7,18 milijardi kuna) po i dalje fiksnoj repo stopi od 6%. tako je kroz operacije na otvorenom tržištu likvidnost sustava na tjednoj razini povećana za 250 milijuna kuna. U narednom razdoblju ne očekujemo osjetnije promjene kratkoročnijih kamatnih stopa na novčanom tržištu, iako treba voditi računa na očekivano povećanje gotovog novca izvan sustava za ovaj dio godine.

Početak ovotjednog trgovanja na domaćem deviznom tržištu protekao je uz stabilnu razinu trgovanja oko 7,38 kuna za euro. Međutim, to je bilo tek kratkotrajnog karaktera te smo uskoro ponovno zabilježili očekivano veću volatilnost tržišnog tečaja EUR/HRK. Povećana ponuda stranih valuta prvenstveno od strane bankarskog sustava, ali i dijela institucionalnih investitora, usmjerila je razinu trgovanja na niže razine. Niti se psihološka granica od 7,35 kuna za euro nije se dugo održala, pa smo u drugoj polovici tjedna zabilježili trgovanje i na razinama od 7,32 kune za euro.

U narednom razdoblju očekujemo da se zadrži razdoblje nešto izraženije volatilnosti na domaćem deviznom tržištu, ali ne očekujemo dugotrajnije zadržavanje trgovanja na razinama od ispod 7,35 kuna za euro. U narednim danima i dalje će ključan čimbenik za domaće devizno tržište biti priprema tržišnih sudionika na povećanu ponudu stranih valuta nakon izdanja Euroobveznice. U nešto dužem razdoblju očekujemo i izraženije čimbenike sezonskog karaktera. To se prvenstveno odnosi na povećanu potražnju za kunama, ali i povećanu ponudu stranih valuta, pred početak središnje turističke sezone. Ipak, ovi čimbenici trebali bi biti nešto slabijeg intenziteta no tijekom prijašnjih godina.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:49 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58304-i-dalje-skromna-razina-likvidnosti.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58304-i-dalje-skromna-razina-likvidnosti.html
Ponuda viškova likvidnosti je skromna, pa je i dalje dio potražnje ostao nepodmiren. I početkom ovog tjedna dio tržišnih sudionika okrenuo se korištenju lombardnih kredita. Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa upisani su samo jednogodišnji trezorski zapisi, a prinosi su se zadržali na 7,80% (i kunski i valutni). Upisani iznos bio je za 50 milijuna kuna veći od planiranog. Tako je država uspjela u cijelosti pokriti dospijeće kratkoročnog duga istovremeno blago smanjujući kratkoročni dug s povijesno najviših razina (18,4 milijarde kuna). Interes banaka na aukciji trezorskih zapisa bio je skroman što je bilo i očekivano s obzirom na nedostatak viškova likvidnosti.

Očekivano interes banaka za dodatnim sredstvima ostao je snažan i na ovotjednoj obratnoj repo aukciji, na kojoj je pristiglo više ponuda u usporedbi s prethodnim tjednom. Međutim, središnja banka je prihvatila svega 30% ponuda (2,1 milijardi kuna) po i dalje nepromijenjenoj graničnoj repo stopi od 6% osiromašivši tako sustav za oko 500 milijuna kuna. Kamatne stope na međubankarskome tržištu zabilježile su tek blagi pad, odražavajući stabilno stanje likvidnosti. Kamatne stope bi se ubrzo trebale spustit na niže razine pogurane uz dobru likvidnost i akumulirano održavanje obvezne pričuve.

Nešto manji iznos kuna koji je HNB pustio u sustav kroz redovnu obrnutu repo aukciju djelomično je poremetio mirno ozračje koje je na domaćem deviznom tržištu vladalo od početka ovoga tjedna. Razina tečaja EUR/HRK od 7,330 kuna za euro, oko koje se trgovalo u prvoj polovici tjedna brzo se našla pod pritiskom bankovne ponude eura u potrazi za dodatnim kunama. Stoga se i tečaj spustio do 7,31 kuna za euro. Aprecijacijske pritiske podržala je i najava kreditne aktivnosti EBRD kao i sezonski priljevi deviza od turizma.

Na tjednoj razini očekujemo zadržavanje tečaja na sadašnjim razinama, dok bi s odmakom turističke sezone smanjena ponuda deviza na tržištu mogla bi donijeti deprecijacijske pritiske što će rezultirati i rastom tečaja na mjesečnoj razini.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:48 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58305-sezonska-kretanja-bez-znaajnijeg-utjecaja-na-novano-trite.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58305-sezonska-kretanja-bez-znaajnijeg-utjecaja-na-novano-trite.html
Očekivano, pritisak na likvidnost došao je i s dinamiziranjem turističke aktivnosti odnosno s povećanjem gotovog novca u optjecaju. Gotov novac u optjecaju dosegao je svoj ovogodišnji maksimum stvarajući pritom blage pritiske na likvidnost sustava, ali ipak manje izražene no u istom razdoblju lani, što potvrđuje očekivanja o nešto lošijoj turističkoj sezoni i osobnoj potrošnji. Treba uzeti u obzir da je ovo tek drugi tjedan održavanja obvezne pričuve i da je ovaj period nešto duži nego nekoliko prijašnjih te će proći još neko vrijeme prije nego što kamatne stope počnu bilježiti zamjetniji pad.

Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa upisani iznos bio je za 150 milijuna kuna veći od planiranog. Upisano je 170 milijuna kuna (planirano 100 milijuna kuna) na godinu dana te 31,37 milijuna eura istog dospijeća s nepromijenjenim prinosima od 7,8% (i valutni i kunski). Kratkoročni dug države blago je povećan što nije imalo značajnijeg utjecaja na likvidnost. Pritom su najveći interes unatoč odljevu likvidnosti pokazale banke.

U drugoj polovici tjedna, a nakon redovite repo aukcije prekonoćni prinosi zabilježili su tek blagi pad budući da je središnja banka prihvatila 40% ponuda banaka pritom plasiravši u sustav 2,6 milijardi kuna po i dalje fiksnoj stopi 6%. Tako je središnja banka na tjednoj razini likvidnost sustava poboljšala za dodatnih 718,2 milijuna kuna ublažavajući uobičajena sezonska kretanja. Obzirom na jasnu orijentiranost HNB-a na održavanje stabilnog tečaja, uz istovremeni nastavak nepovoljnih trendova u realnom sektoru, kratkoročno se ne može očekivati oslobađanje dodatne kunske likvidnosti u sustavu.

Blagi deprecijacijski pritisci na domaću valutu s početka tjedna pogurali su tržišni tečaj EUR/HRK prema razinama 7,337 kuna za euro. Povećana potražnja za eurima, osobito od strane bankovnog sektora, ipak nije značajnije utjecala na EUR/HRK budući da je ponuda deviza (uobičajena za središnji dio turističke sezone) bila dostatna za pokriće tržišne potražnje.

U narednom razdoblju očekujemo relativno ujednačenu ponudu i potražnju na domaćem deviznom tržištu. Stoga na tjednoj razini ne bi trebalo doći do zamjetnije promjene tečaja EUR/HRK. Ipak, s odmakom turističke sezone počet će se osjećati smanjena ponuda deviza na tržištu pa bi deprecijacijski pritisci trebali doći do izražaja što će rezultirati i rastom tečaja na mjesečnoj razini. Trgovanje bi se trebalo odvijati u rasponu 7,30 i 7,45 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:48 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58303-pad-kamatnih-stopa-deprecijacijski-pritisci-na-kunu.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58303-pad-kamatnih-stopa-deprecijacijski-pritisci-na-kunu.html
Država je nastavila s praksom kratkoročnog zaduživanja na domaćem tržištu kapitala kroz izdavanje trezorskih zapisa. Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa ponovno su upisani samo jednogodišnji trezorski zapisi, s tim da je nastavljen veći interes za trezorskim zapisima s valutnom klauzulom, što i ne iznenađuje obzirom da je uz povećanu averziju prema riziku prisutan i relativno veliki kamatni spread u odnosu na euribor.

Dospijeće kratkoročnog duga od 215 milijuna kuna nadmašeno je za 303 milijuna kuna zahvaljujući velikom upisu trezorskih zapisa s valutnom klauzulom (upisano 69,3 milijuna eura, a planirano 20 milijuna eura) čiji je prinos zadržan na 7,8%. Jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa upisano je svega 10 milijuna kuna (iako je planirani iznos bio 100 milijuna). Prinosi na jednogodišnje kunske zapise pali su na 7,30%. Iako je ovotjednoj obratnoj repo aukciji interes banaka za dodatnim sredstvima blago smanjen pa je pristiglo i manje ponuda u usporedbi s prethodnim tjednom, središnja banka prihvatila je 35% ponuda (2,4 milijardi kuna) po i dalje nepromijenjenoj graničnoj repo stopi od 6%. Tako je likvidnost sustava kroz obratne repo aukcije poboljšana za oko 245 milijuna.

Kamatne stope bi se ubrzo trebale spustit na niže razine pogurane uz dobru likvidnost i akumulirano održavanje obvezne pričuve, ali i povratkom dijela likvidnosti u sustava smanjenjem gotovine u optjecaju koja je pružala podršku višim razinama prinosa. Nadalje, podršku takvim kretanjima dati će i približavanje kraja razdoblja održavanja obvezene pričuve. Utjecaj relativno visokih kamatnih stopa na novčanom tržištu održavao se kroz sprječavanje značajnijeg utjecaja na deprecijaciju kune. Ipak, ovotjedna povećana potražnja za eurima, uz istovremenu nedostatnu ponudu pogurnula je tečaj iznad razina 7,35 kuna za euro. U narednom razdoblju očekujemo nastavak razdoblja povećane potražnje za eurima, te pritiske na rast tečaja dok bi na mjesečnoj razini završetak glavne turističke sezone i smanjen priljev od turizma mogao biti dodatan čimbenik rastu tečaja.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:48 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58308-nastavak-utjecaja-izdanja-euroobveznice-na-teajna-kretanja.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58308-nastavak-utjecaja-izdanja-euroobveznice-na-teajna-kretanja.html
Na posljednje trendove na domaćem novčanom tržištu značajniji utjecaj nije imalo ni smanjenje razine likvidnosti sustava na tjednoj razini putem obratnih repo aukcija od skoro 1,3 milijarde kuna. Naime, HNB je ponovno prihvatila 40% pristiglih ponuda po fiksnoj repo stopi od 6%, ali interes banaka (3,1 milijardu kuna) je bio skromniji no prethodnog tjedna. Također, nakon četiri tjedna održana je aukcija trezorskih zapisa izraženih u kunama i u eurima. Unatoč visokom dospijeću trezorskih zapisa, na tjednoj razini kratkoročni dug države je povećan no bez značajnijeg utjecaja na kretanja na novčanom tržištu. U prvoj polovici idućeg tjedna izgledan je daljnji pad prekonoćnih prinosa na minimalne razine. No, početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve sredinom idućeg tjedna očekujemo rast prekonoćnih prinosa ponovno na razine oko visine lombardne stope.

Nadalje, uobičajeno povećanje gotovog novca izvana banaka pred početak središnje turističke sezone pridonijeti će intenziviranju napetosti na tržištu novca. Nadalje, odluke države o (ne)otplati određenih kratkoročnih kreditnih obveza na domaćem tržištu odraziti će se i na novčano tržište, a samim time i na poteze središnje banke (razina prihvaćanja ponuda na obratnim repo aukcijama te produljivanje swap aranžmana).

Za razliku od novčanog tržišta ovaj tjedan na domaćem deviznom tržištu ponovno je obilježen nešto izraženijom volatilnošću, što je posljedica i dalje dominantnog utjecaja posljednjeg izdanja Euroobveznice na tržišna kretanja. Na početku ovotjednog trgovanja nastavili su prevladavati deprecijacijski pritisci na domaću valutu s kraja prethodnog tjedna, a tada smo zabilježili trgovanje na razinama od oko 7,38 kuna za euro. Međutim, priprema tržišnih sudionika za konverziju stranih valuta od izdanja Euroobveznice, odnosno dijela koji se neće koristiti za zatvaranjem postojećih obveza u stranim valutama, rezultirala je promjenom trendova. Tako smo pod utjecajem povećane ponude stranih valuta od bankarskog sektora zabilježili pad razine trgovanja do 7,30 kuna za euro.

Navedena razina pokazala se kao čvrsta psihološka granica daljnjem padu tečaja. Također, središnja banka je izrazila spremnost da reagira na tržištu ne spriječi značajnije promjene tečaja EUR/HRK priljevom stranih valuta. Tako smo u drugoj polovici tjedna zabilježili povratak trgovanja na razine sa samog početka tjedna (7,36 kuna za euro). Na rast tečaja značajnu ulogu imala je i dalje izražena korporativna potražnja za stranim valutama. S obzirom da posljednji podaci o robnoj razmjeni ukazuju na nastavak smanjenja robnog deficita, značajan iznos inozemnih obveza koje dospijevaju poduzećima generiraju relativno visoku potražnju promatranog sektora za stranim valutama.

U narednim danima, odnosno završetkom konverzije deviza od zaduživanja države na stranom tržištu, možemo očekivati dominantan utjecaj pritiska na rast tečaja EUR/HRK. Istovremeno, može se očekivati i zadržavanje vidljivog utjecaja potražnje korporativnog sektora za stranim valutama. Na mjesečnoj razini također ne očekujemo značajnije promjene razine tečaja u odnosu na trenutne. Naime, povećana ponuda stranih valuta od turističke djelatnosti trebala bi tijekom središnje turističke sezone zadržavati tečaj EUR/HRK uglavnom u rasponu od 7,35 do 7,45 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:48 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58306-uobiajena-kretanja-za-poetak-razdoblja-odravanja-obvezne-priuve.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58306-uobiajena-kretanja-za-poetak-razdoblja-odravanja-obvezne-priuve.html
Na tjednoj razini zabilježeno je i povećanje gotovog novca izvan sustava za oko 300 milijuna kuna uslijed dinamiziranja turističke aktivnosti, što se nepovoljno odrazilo na razinu likvidnosti sustava. Početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve rezultirao je i rastom potražnje banaka na ovotjednoj obratnoj repo aukciji na 6,32 milijarde kuna. Međutim, HNB je pomalo neočekivano prihvatio tek 30% pristiglih ponuda odnosno oko 1,9 milijardi kuna po i dalje nepromijenjenoj fiksnoj repo stopi od 6%. Tako je likvidnost sustava na tjednoj razini obogaćena za 150 milijuna kuna kroz obratne repo aukcije.

Na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa interes investitora bio je u skladu s planiranim iznosom izdanja, a upisani su isključivo jednogodišnji zapisi uz nepromijenjeni prinos od 7,80%. Na tjednoj razini kratkoročni dug države tek je blago smanjen pa ni povoljan utjecaj na razinu likvidnosti sustava nije bio značajan. Očekujemo kako bi se prekonoćne kamatne stope mogle zadržati blizu trenutnih razina. Dodatni pritisak na likvidnost stvarati će povećanje potražnje za gotovim novcem izvan bankarskog sustava tijekom središnje turističke sezone. U nešto dužem razdoblju kretanja na novčanom tržištu značajno će ovisiti o usklađenosti djelovanja monetarnih i fiskalnih vlasti odnosno o uspješnosti smanjenja državne potrošnje. Ukoliko zabilježimo osjetnije slabljenje kune izgledno je daljnje smanjenje kunske likvidnosti, a samim time i jačanje tenzija na novčanom tržištu kao i na početku 2009.

Tijekom ovotjednog trgovanja na domaćem deviznom tržištu nastavio se dominantan utjecaj blagih deprecijacijskih pritisaka na kunu prvenstveno kao posljedica izraženije potražnje za stranim valutama od strane korporativnog sektora. Iako ovogodišnja povoljnija kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom ukazuju na manju potrebu za devizama, potražnja korporativnog sektora za stranim valutama i dalje je intenzivna uslijed inozemnih obveza ovoga sektora koje dospijevaju u nadolazećim mjesecima. Tako smo u drugoj polovici tjedna kratkotrajno zabilježili i trgovanje na razinama većim od 7,35 kuna za euro.

Posljednje izjave čelnika i Savjeta HNB-a ukazuju na nastavak politike održavanja stabilnosti tečaja bez obzira na potrebe države da financira manjak u proračunu te snažni pad gospodarske aktivnosti. U trenucima kada se očekuje značajnije jačanje pritisaka na slabljenje kune ovakve izjave djeluju pozitivno i umirujuće na tržište. U narednim danima očekujemo kako bi povećana ponuda stranih valuta od turističke djelatnosti mogla neutralizirati posljednje pritiske na pad vrijednosti domaće valute, stoga na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene srednjeg tečaja EUR/HRK. Tijekom trajanja središnje turističke sezone trgovanje uglavnom vidimo u rasponu od 7,30 do 7,45 kuna za euro, s tim da je gornja razina navedenog raspon izglednija u kolovozu.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:48 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58307-mirni-tjedan-na-novanom-tritu.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58307-mirni-tjedan-na-novanom-tritu.html
Navedeno potvrđuju i HNB-ovi indikatori viška likvidnosti u sustavu unatoč sezonskim pritiscima za povećanje gotovog novca izvan banaka. Također, strukturna nelikvidnost sustava značajno se popravila čemu u prilog idu i skromniji volumeni trgovanja uz manju potrebu korištenja lombardnih kredita za osiguravanje likvidnosti. nakon što je HNB na posljednjoj repo aukciji prihvatila 40% od 5,94 milijarde kuna pristiglih ponuda banaka, uz i dalje fiksnu repo stopu od 6%, zabilježili smo poboljšanje razine likvidnosti u sustavu. Tako je kroz operacije na otvorenom tržištu likvidnost sustava na tjednoj razini obogaćena za više od 500 milijuna kuna.

Suprotan učinak imalo je povećanje kratkoročnog duga države na tjednoj razini. Naime, interes investitora i banaka na ovotjednim aukcijama trezorskih zapisa izraženih u eurima i kunama nadmašio je planirani iznos izdanja. Unatoč očekivanom daljnjem odljevu gotovog novca iz sustava pred početak središnje turističke sezone, ne očekujemo značajnije dinamiziranje tenzija na novčanom tržištu. Međutim, na tržištu je prisutna određena neizvjesnost glede produženja swap aranžmana središnje banke s bankama, pogotovo nakon konverzije stranih valuta HNB-a za državu.

Početkom ovoga tjedna nastavljen je dominantan karakter aprecijacijskih pritiska na kunu iz prethodnog tjedna. Ponovno je najznačajniji utjecaj na tržišna kretanja dolazio od povećane ponude stranih valuta od strane bankovnog sustava, što je na početku ovotjednog trgovanja spustilo kratkotrajno tržišni tečaj na razine i od 7,235 kuna za euro. Povećana ponuda eura na domaćem tržištu prvenstveno je povezana s pripremom tržišnih sudionika na inozemno zaduživanje HBOR-a, tvrtki u državnom vlasništvu te izvanproračunskih fondova. Također, i rast potražnje za kunama na početku razdoblja održavanja obvezne pričuve te povećanje prihoda od turističke djelatnosti pridonijele su padu tečaja EUR/HRK.

Međutim, u nastavku tjedna zabilježili smo promjenu trendova te ponovni rast tržišnog tečaja. Naime, povećala se neizvjesnost glede dinamike i načina inozemnog zaduživanja HBOR-a uz istovremeni rast potražnje korporativnog sektora za stranim valutama. Tako smo u drugoj polovici tjedna zabilježili trgovanje na razinama blizu 7,30 kuna za euro. U narednom razdoblju i dalje će biti vidljiv utjecaj najava inozemnog zaduživanja navedenih subjekata na domaće devizno tržište te povećanog odljeva gotovog novca u optjecaju pred turistički aktivniji tjedan pred nama, što bi moglo ponovno stvoriti određene aprecijacijske pritiske na kunu. Međutim, značajniji pad srednjeg tečaja EUR/HRK u odnosu na trenutne razine ne očekujemo pogotovo što je moguća i reakcija HNB-a na povećanu ponudu stranih valuta i eventualni daljnji pad tečaja. U nešto dužem razdoblju odnosno na mjesečnoj razini moguć je povratak trgovanja na razine iznad 7,30 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:48 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58301-oekivani-pad-prinosa-na-novanom-tritu.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58301-oekivani-pad-prinosa-na-novanom-tritu.html
Unatoč povlačenju dijela likvidnosti iz sustava (183 milijuna kuna) nakon redovite obratne repo aukcije te aukcije trezorskih zapisa prinosi su nastavili padati, čemu je pridonijelo smanjenje gotovog novca u optjecaju s jenjavanjem turističke sezone. Nadalje, pad prinosa na novčanom tržištu bio je i očekivan obzirom na ulazak u razdoblje od dva tjedna do kraja tekućeg održavanja obvezne pričuve. Nakon dva tjedna održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj su upisani ponovno samo jednogodišnji trezorski zapisi. Kunski jednogodišnji prinosi su se zadržali na 7,80% dok su isti za trezorce izdane u eurima pali na 7,5%.

Upisano je 140 milijuna kuna (planirano 100 milijuna kuna) na godinu dana te 21 milijuna eura (planirano 20 milijuna eura) istog dospijeća. Još jednom povećani interes za trezorskim zapisima s valutnom klauzulom ne iznenađuje obzirom da je, uz povećanu averziju prema riziku, prisutan i relativno veliki kamatni spread u odnosu na euribor. Interes banaka na ovotjednoj redovitoj obratnoj repo aukciji bio je tek nešto niži u usporedbi s prethodnim tjednom, pa je s prihvaćanjem 40% bankovnih ponuda odnosno plasmanom 2,65 milijardi kuna središnja banaka osiromašila sustav za 73,6 milijuna kuna.

Na početku tjedna na domaćem deviznom tržištu izrazita potražnja korporativnih klijenata, institucionalnih investitora i dijela bankarskog sektora za eurima podigla je tržišni tečaj EUR/HRK na razine od 7,34 kuna za euro. U nastavku tjedna korporativna potražnja za eurima je izostala, a trgovanje se odvijalo uz dobro uravnoteženu ponudu i potražnju za jedinstvenom europskom valutom te razinu tečaja između 7,31 i 7,34 kuna za euro.

Pred kraj tjedna ponovo su se aktualizirali deprecijacijski pritisci na kunu pod utjecajem snažne bankarske potražnje za eurima potpomognute potražnjom institucionalnih investitora, što je gurnulo tečaj do razina od 7,35 kuna za euro. U narednom razdoblju očekujemo nastavak posljednjih trendova na domaćem deviznom tržištu, odnosno deprecijacijske pritiske na domaću valutu. Pritisak na rast tečaja će osobito biti potpomognut smanjenjem ponude eura s završetkom središnje turističke sezone. Na mjesečnoj razini svakako će biti vidljiv utjecaj očekivanih poteza središnje banke o povećanju kunske likvidnosti, ali i sposobnosti središnje države da financira proračunski manjak na stranim tržištima kapitala. Ipak, sredstva dobivena od MMF-a iskoristiti će se za povećanje međunarodnih pričuva, što će središnjoj banci stvoriti dodatni prostor za očuvanje stabilnosti tečaja u slučaju značajnijih deprecijacijskih pritiska.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:47 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58299-oekivana-kretanja-na-domaem-novanom-tritu.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58299-oekivana-kretanja-na-domaem-novanom-tritu.html
Prinosi kraćeg dospijeća podršku su nalazili i od rasta gotovog novca u optjecaju koji nepovoljno utječe na likvidnost, ali i upućuje relativno solidnu post-turističku sezonu (iako vidljivo ispod prošlogodišnje razine). HNB je na redovitoj repo aukciji prihvatila 35% pristiglih ponuda banaka (2,15 milijardi kuna po fiksnoj repo stopi 6%) djelomično popravljajući likvidnost sustava budući da je nakon ovotjednih aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija odnosno zaduživanja središnje države likvidnost financijskog sustava osiromašena za preko 300 milijuna kuna.

Visoki prinosi rezultirali su i snažnijim interesom investitora za trezorskim zapisima izraženim u kunama, a osobiti u eurima. Povećani interes investitora te visoki kamatni spread omogućili su daljnji pad ostvarenih prinosa na trezorske zapise izražene u eurima.

Na početku tjedna nije bilo značajnijih uzbuđenja na domaćem deviznom tržištu. Izostanak korporativne potražnje za devizama i tek nešto veći volumeni na strani ponude eura od strane korporativnih investitora i manjeg dijela bankarskog sektora držali su tržišni tečaj na razini od oko 7,33 kuna za euro. Nastavak tjedna donio je nešto izraženiju volatilnost tečaja EUR/HRK. Povećana ponude eura od strane bankarskog sektora gurnula je tečaj na niže razine što su institucionalni investitori i dio bankarskog sektora iskoristili za kupnju što je vratilo tečaj na više razine.

U nastavku trgovanja velika ponuda deviza od strane banaka potpomognuta volumenima institucionalnih investitora dovela je do probijanja psihološke granice od 7,30 kuna za euro te se trgovalo i na nižim razinama. Na samom kraju tjedna tečaj se uslijed povećane ponude deviza nakratko spustio i do razine 7,27 kuna za euro. U narednom razdoblju na tjednoj i na mjesečnoj razini očekujemo rast tečaja. Ipak, u trenutnim uvjetima najveći utjecaj na kretanje tečaja imat će najveći utjecaj najava i realizacija zaduživanja središnje države, izvanproračunskih fondova i javnih poduzeća što bi moglo stvarati pritiske u smjeru aprecijacije kune.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:47 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58294-dobra-likvidnost-sustava-i-nastavak-pada-kamatnih-stopa-na-novanom-tritu.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58294-dobra-likvidnost-sustava-i-nastavak-pada-kamatnih-stopa-na-novanom-tritu.html
Potražnja na novčanom tržištu i dalje nadmašuje ponude, ali je i dio povećane ponude proteklih dana ostao je neplasiran, zbog neusklađenosti uvjeta ponude i potražnje odražavajući istodobno blagu strukturnu nelikvidnost unutar sustava. Stoga prijavljena potražnja nije u cijelosti podmirena. Ministarstvo financija je također preskočilo aukciju trezorskih zapisa, pa je likvidnost sustava uz dospijeće od 275 milijuna kuna trezorskih zapisa na tjednoj razini dodatno poboljšana. Kamatne stope i u tjednu pred nama trebale bi se zadržati na relativno niskim razinama, u skladu su poboljšanom likvidnošću u sustavu ne isključujemo preskakanje ni repo aukcije treći tjedan za redom.

Na domaćem deviznom tržištu relativno miran početak tjedna uz skromne volumene trgovanja na razinama oko 7,22 kuna za euro, zamijenili su deprecijacijski pritisci na domaću valutu u drugoj polovici tjedna. Korporativnoj potražnji za devizama pridružio se i bankovni sektor što je naposljetku rezultiralo rastom tečaja iznad 7,23 kune za euro. EUR/HRK bi i u narednom razdoblju u uvjetima solidne korporativne i bankovne potražnje za eurima trebao nastaviti s rastom, pa na jednoj razini očekujemo slabljenje kune u odnosu na euro.

Ista kretanja očekujemo i na mjesečnoj razini, gdje najveći utjecaj dolazi od zaduživanja države na inozemnom tržištu. Ipak, zaduživanje javnih državnih poduzeća te HBOR-a na inozemnom tržištu, na domaće devizno tržište moglo bi u uvjetima povećanih priljeva eura stvarati pritiske u suprotnom smjeru.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:47 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58296-unato-izostanku-repo-aukcije-poboljana-likvidnost-na-novanom-tritu.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58296-unato-izostanku-repo-aukcije-poboljana-likvidnost-na-novanom-tritu.html
Država ne samo da je podmirila ovotjedno dospijeće već je i svoj kratkoročni dug povisila na iznad 20,5 milijardi kuna. Interes za trezorskim zapisima s valutom klauzulom i dalje je visok unatoč padu prinosa na 6,8% zahvaljujući još uvijek velikom kamatnom diferencijalu u odnosu na euribor. Nastavno na izostanak repo aukcije i veliki interes tržišnih sudionika za trezorcima, pad tečaja potakao je deviznu intervenciju HNB-a koja je s ciljem stabilizacije tečaja otkupila od banaka 154 milijuna eura po srednjem tečaju 7,259 popravljajući tako ikvidnost sustava za preko 1,1 milijardu kuna. Stoga smo unatoč izostanku repo aukcije, povećanom interesu za trezorskim zapisima te uobičajenom blagom odljevu likvidnosti pred blagdan zabilježili ovotjedni rast likvidnosti sustava za 687 milijuna kuna. Posljedično bilježimo i nastavak pada kamatnih stopa na novčanom tržištu, a s približavanjem kraja ovog razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka početak tjedna zasigurno će donijeti njihov pad na minimalne razine.

Početak ovotjednog trgovanja na deviznom tržištu započeo uz uravnoteženu ponudu i potražnju bez većih volumena trgovanja i uz izostanak korporativne potražnje za devizama. Ipak, već utorak iznimna ponuda deviza od strane bankovnog sektora i najava neodržavanja obrnute repo aukcije HNB-a spustila je tečaj s razina 7,260 kuna za euro na 7,220 kuna za euro. Uslijedila je najava i održavanje devizne intervencije HNB-a posljedica čega je bila stabilizacija tečaja na razini od oko 7,255 kuna za euro. U narednom razdoblju na tjednoj razini očekujemo zadržavanje tečaja na trenutnim razinama. Naime, unatoč dospijeću korporativnog duga u posljednjem tromjesečju ove godine na tržištu je prisutna dovoljna količina deviza, a čini se da je i veći dio sudionika iskoristio povoljan trenutak za kupnju deviza. Na mjesečnoj razini očekujemo da će doći do izražaja deprecijacijski pritisci na kunu odnosno očekujemo rast tečaja koji bi trebali biti potaknuti potražnjom za devizama odnosno plaćanjem dospjelih ino obveze. Međutim ne isključujemo ni mogućnost aprecijacijskih pritisaka u slučaju priljeva deviza od inozemnog zaduživanja i njihove konverzije na domaćem deviznom tržištu.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:47 +0000 http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58298-devizna-intervencija-hnb-a.html http://www.hrvatski-web.com/biznis-i-financije/domae-trite-novca/58298-devizna-intervencija-hnb-a.html
Pri tom je prinos na iste pao na 7,7%. Još jednom upisani iznos trezorskih zapisa s valutnom klauzulom premašio je planirani iznos izdanja od 20 milijuna eura, što je omogućilo i spuštanje prinosa na 6,95%. Potražnju za trezorskim zapisima u valutnoj klauzuli podržava kamatni diferencijal u odnosu na euribor. Zadovoljavajuća razina likvidnosti sustava ogledala se i u smanjenom interesu banka na redovitoj obratnoj repo aukciji na kojoj je HNB u skladu s očekivanjima prihvatila manji udio bankovnih ponuda (30%). Pri tom je središnja banka plasirala 1,5 milijardi kuna uz fiksnu repo stopu 6%.

Iako je sustav nakon redovite repo aukcije i aukcije trezoraca osiromašen za preko 740 milijuna kuna kamatne stope nisu reagirale porastom već naprotiv zadržale su se na postojećim relativno niskim razinama ukazujući na zadovoljavajuću likvidnost, ali i očekivanja da bi HNB u dogledno vrijeme mogao sniziti obveznu pričuvu. Unatoč mirnom početku tjedna na domaćem deviznom tržištu uz dobro uravnoteženu ponudu i potražnju, ubrzo, uslijed povećane ponude deviza najvećim dijelom od bankarskog sektora, zabilježili smo aprecijacijske pritiske na domaću valutu. Nastavak tjedna donio je iznimnu volatilnost na domaćem deviznom tržište.

Pritisci na pad tečaja EUR/HRK ponajprije od bankarskog sektora uz povećanu ponuda deviza strmoglavila je tečaj EUR/HRK do razina od 7,215 kuna za euro. Ta razina pokazala se kao točka otpora daljnjem padu nakon čega se tečaj vratio na više razine (7,275 kuna za euro). Navedena kretanja u konačnici su rezultirala i deviznom intervencijom HNB-a (četvrta ove godine) na kojoj je ista od banka otkupila 1,3 milijuna eura po srednjem tečaju 7,286 kuna za euro. U sljedećem razdoblju na tjednoj i mjesečnoj razini moguće je očekivati rast tečaja.

Međutim, kretanja tečaja kune u odnosu na euro svakako će prvenstveno ovisiti o priljevima deviza od zaduživanja države, parafiskalnih fondova i javnih poduzeća na inozemnim tržištima koji će u tom slučaju zasigurno stvarati pritiske u smjeru aprecijacije domaće valute.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Izvor: LIMUN - Domaće tržište novca]]> Biznis i financije - Domaće tržište novca Tue, 09 Mar 2010 22:02:47 +0000