Na azijskim se burzama danas trgovalo oprezno, premda snažan rast kineskog izvoza ukazuje na jačanje svjetske trgovine i oporavka globalnog gospodarstva.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ostao gotovo nepromijenjen na otprilike 10.560 bodova, a burzovni indeksi nisu osjetnije oscilirali n... Više10.03.2010 09:20:53 | hrportfolio.com | Tržište kapitalaIzvor: hrportfolio.com - Vijesti
Na azijskim je burzama danas prevladavalo promjenjivo raspoloženje. Dok su izdanja brodarskog i naftnog sektora oslabila, na dobitku su bile telekomunikacijske kompanije.
Najveća južnokorejska brodarska kompanija STX Pan Ocean pala je 1,5 posto na burzi u Seoulu nakon što je jučer prvi put u zadnj... Više10.03.2010 10:59:04 | hrportfolio.com | Tržište kapitalaIzvor: hrportfolio.com - Vijesti
Na Wall Streetu su jučer, točno godinu dana nakon što su potonule na najniže razine u 12 godina, cijene dionica blago porasle, no trgovalo se oprezno jer i dalje nema vijesti koja bi znatnije pokrenula tržište.
Zbog strahovanja od posljedica recesije i financijske krize, prije točno godinu dana D... Više10.03.2010 09:59:17 | hrportfolio.com | Tržište kapitalaIzvor: hrportfolio.com - Vijesti
Željko Žderić, direktor Konstruktora, tvrtke predvodnice domaćeg konzorcija koji se u Crnoj Gori natjecao za gradnju autoceste Bar – Boljare, ekskluzivno je za Večernji list odlučio progovoriti o tom poslu.
Nakon što je Savjet za izgradnju autoputova, a potom i crnogorska vlada raskinula koncesijsk... Više10.03.2010 09:26:41 | hrportfolio.com | Ostale vijestiIzvor: hrportfolio.com - Vijesti
U bjelovarskom hotelu Central jučer je održano ispitno izvještajno ročište za jedan od najvećih stečajeva u Hrvatskoj, stečaj tvrtke Pevec Bjelovar koja obuhvaća šest prodajnih centara u pet gradova - Bjelovaru, Vrbovcu, Varaždinu, Zadru i Splitu.
Stečajni upravitelj Darko Šket istaknuo je da ukup... Više10.03.2010 09:25:28 | hrportfolio.com | Ostale vijestiIzvor: hrportfolio.com - Vijesti
U nedostatku poticajnih vijesti, na Zagrebačkoj burzi i danas je vjerojatan nastavak stagnacije Crobexa, koja bi mogla imati i pozitivan predznak, ako se zaustavi korekcija cijena dionica u građevinskom sektoru.
Od 10 analitičara brokerskih tvrtki koji su sudjelovali u anketi, njih sedmoro očekuje... Više10.03.2010 11:08:03 | hrportfolio.com | Tržište kapitalaIzvor: hrportfolio.com - Vijesti
U samo pet dana prava katastrofa dogodila se dionicama Instituta IGH kao direktna posljedica neuspjeha u Crnoj Gori. Dionice za koje je sve donedavno većina investitora bila sklona reći kako imaju lijepu perspektivu, u tom su razdoblju tržišnu kapitalizaciju smanjile čak 26,2 posto.
Mnogi Radićevi projekti proteklih su mjeseci doživjeli brodolom i sasvim je logično da investitori ne vide svjetlo u tunelu. Sigurno nisu tome doprinijele niti izjave Željka Žderića koji vjeruje da u Crnoj Gori još nije sve izgubljeno.... što već djeluje kao jeftini SF, iako na Balkanu ni takve rasplete ne treba unaprijed isključiti.
Drugim riječima, dionice su se spustile na razinu otprije godinu dana, razinu kad su se tek počele buditi iz zimskog sna, razinu prije nego li je Sanader na sjednici Vlade slavobodobitno objavio informaciju kako je hrvatski konzorcij dobio posao u Crnoj Gori. Kao što smo već puno puta pisali, mnogi Radićevi projekti proteklih su mjeseci doživjeli brodolom i sasvim je logično da investitori ne vide svjetlo u tunelu. Izvor/autor www.seebiz.eu više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u hrvatskoj industriji na kraju siječnja bile su manje za 6,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, pokazuju prvi rezultati koje je objavio Državni zavod za statistiku.
Tako je u siječnju osmi uzastopni mjesec nastavljeno smanjenje zaliha gotovih industrijskih proizvoda na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini, u siječnju ove u odnosu na prosinac prošle godine, zalihe su smanjene ... Izvor/autor poslovni.hr više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Zbog općega štrajka pokrenutog na poziv velikih grčkih sindikata, drugoga u petnaest dana, zbog oštrih mjera što ih je donijela grčka vlada, danas će biti otežan ili potpuno onemogućen zračni, pomorski, željeznički i gradski promet u toj zemlji.
Zračni promet bit će u potpunosti prekinut od srijede u ponoć do četvrtka u ponoć, a štrajkat će i članovi sindikata kontrolora leta. Štrajk je organiziran na poziv Savez sindikata grčkih radnika, koji ... Izvor/autor poslovni.hr više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Kineski izvoz u veljači je porastao više od prognoza, što bi moglo izvršiti dodatni pritisak na tamošnje vlasti da počnu povlačiti poticajne mjere koje su bile uvedene tijekom globalne recesije.
Izvoz najmnogoljudnije države svijeta je u prošlom mjesecu porastao 46 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, priopćila je kineska vlada. U siječnju je rast kineskog izvoza iznosio 21 posto. U veljači je trgovinski suficit Kine iznosio 7,6 milijardi ... Izvor/autor poslovni.hr više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Nakon što se europski koncern EADS povukao iz projekta izgradnje zrakoplova-cisterni sada su se javili Europska komisija i povjerenik za trgovinu Karel de Gucht koji žali što ovako velika tvrtka ne može konkurirati, javlja Alen Legović iz Bruxellesa za Deutsche Welle.
"Zaista je žalosno da jedna ovako velika tvrtka nije u stanju konkurirati za ovakav ugovor.“ Već pola stoljeća zrakoplovi-cisterne tipa Boeing opskrbljuju gorivom američke borbene zrakoplove. Air Force je sada svoje zrakoplovne oldtimere morao postupno povući iz prometa. Stoga je naručeno 179 novih zrakoplova-cisterni u vrijednosti od 26 milijarda eura. Prije tri godine posao je dobila europska tvrtka EADS, a ne Boeing. Izvor/autor www.seebiz.eu više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Podaci o poslovanju javnih poduzeća u prvih devet mjeseci prošle godine koje je upravo objavilo Ministarstvo financija pokazuju da se unatoč krizi u njihovu poslovanju nisu dogodile znatnije promjene u odnosu na poslovanje u istom razdoblju 2008. godine. Izuzetak su izrazitiji rast ukupnih kratkoročnih obveza - i kratkoročnih obveza prema dobavljačima, ali i rast potraživanja većine javnih poduzeća, što zorno svjedoči o problemu nelikvidnosti koji opterećuje i njih, ali i ukupno gospodarstvo.
Od devet analiziranih javnih poduzeća čiji devetomjesečni rezultati nisu dosad još objavljeni (HEP, Hrvatska lutrija, Hrvatska pošta, HRT, Fina, Hrvatske šume, Jadrolinija, Narodne novine i Odašiljači i veze), ukupne kratkoročne obveze i kratkoročne obveze prema dobavljačima samo su u HEP-u, Fini i Jadroliniji bile manje u devet prošlogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
U preostalih su šest javnih poduzeća kratkoročne obveze rasle uglavnom po dvoznamenkastim stopama rasta, a rekorder su Narodne novine s porastom ukupnih kratkoročnih obveza 67 posto, odnosno kratkoročnih obveza prema dobavljačima 88,6 posto. Istovremeno su potraživanja Narodnih novina u prošloj godini bila 2,1 posto manja nego u 2008. godini.
Potraživanja javnih poduzeća uz Narodne novine smanjila su se samo još u Fini (8,4%), a u preostalih sedam kompanija rasla su u rasponu od 4,5 posto u HEP-u do 84 posto u Jadroliniji. Uz malen rast potraživanja, HEP je u prvih devet mjeseci smanjio svoje ukupne kratkoročne obveze 7,8 posto, a kratkoročne obveze prema dobavljačima gotovo 40 posto.
Dalo bi se zaključiti da HEP više nego uspješno suzbija nelikvidnost, ali apsolutne brojke govore kako je HEP u prvih devet mjeseci potraživao 1,61 miljardu kuna, a istovremeno je prema dobavljačima imao kratkoročnih obveza u iznosu 1,6 milijardi kuna te ukupnih kratkoročnih obveza 4,27 milijardu kuna, uz još 4,41 milijardi kuna dugoročnih obveza.
Kratkoročna dugovanja prema dobavljačima pokriva svojim potraživanjima, ali još uvijek je kratkoročno dužan oko 2,6 milijardi kuna, a kome i zašto ne može se zaključiti iz objavljenih podataka. Ukupni prihodi u šest javnih poduzeća rasli su između 2 i 11 posto, dok su u Hrvatskim šumama pali 8,3 posto, u HRT-u 5,5 posto i u Fini 4,6 posto.
U prvih devet prošlogodišnjih mjeseci gubitak su ostvarili Fina (30 milijuna kuna) i Jadrolinija (48 milijuna kuna). Fina je i u 2008. godini imala 30 milijuna kuna gubitka, a Jadrolinija 32 milijuna kuna dobiti.
Suprotan put, od gubitka prema dobiti, prešli su HEP, Hrvatska lutrija i Hrvatska pošta. Troškovi zaposlenih bili su manji u prošlogodišnjih devet mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2008. godine u Fini, Hrvatskim šumama i Odašiljačima i vezama, a u preostalih šest poduzeća rasli su između 1,45 posto u Hrvatskoj lutriji do 9,75 posto u HEP-u.
Sve u svemu, dok su kriza i recesija znatno poremetile poslovanje u većini kompanija iz realnog sektora, javna poduzeća u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci uglavnom su kroz njih prošla bez većih potresa i odricanja. Izvor/autor Business.hr/PressCut više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Od deset zaposlenih ljudi u Hrvatskoj, njih šest ne zaradi prosječnu plaću. Od 1,18 milijun ukupno zaposlenih u pravnim osobama, 59,5 posto ili 705.086 ljudi zarađuje manje od državnog prosjeka koji iznosi 5362 kune. Najlošije prosječne plaće isplaćene su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u dvjema djelatnostima: u proizvodnji kože, čijih 18.628 ljudi prosječno zarađuje 2787 kuna, i u proizvodnji odjeće, u kojoj 8038 zaposlenih prima 2849 kuna.
Prosječne plaće, koje se kreću u rasponu od 3000 do 4000 kuna, prima 98.988 ljudi ili 8,3 posto svih zaposlenih. Među njima su zaštitari, proizvođači namještaja i tekstila, graditelji zgrada... Među onih 480.909 ljudi ili 40,5 posto ukupno zaposlenih čije prosječne zarade premašuju državni prosjek najsretniji su direktori i njihovi savjetnici s 11.623 kune plaće. Tih 4669 ljudi statistika svrstava u upravljačke djelatnosti i savjetovanja.
Nešto malo manje prosječne bušte, druge po visini u zemlji, prima 1967 zaposlenih u vađenju sirove nafte, čiji prosjek iznosi 10.324 kune. No, većina ljudi sa zaradama koje premašuju državni prosjek ne prima basnoslovne svote, njih 123.237 ili 10 posto zaposlenih zarađuje manje od 6000 kuna, a od 6000 do 7000 kuna prima 285.974 ljudi ili 24 posto. Posebni porez smanjio je prosječnu plaću za prosinac od 5362 kune za 2,8 posto, a bušte je, ovisno o njihovoj visini, spustio od 1,8 do 3,4 posto.
Minus i plus
705.086 zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj prima prosječne plaće manje od 5362 kune. 480.909 zaposlenih prima prosječne plaće veće od državnog prosjeka.
Najveće plaće u farmaceutskoj i duhanskoj industriji, promidžbi...
Za one kojima je visina plaća najvažnija pri odabiru budućeg zanimanja vrijedi informacija da se, uz upravljačke poslove i vađenje sirove nafte, prosječno više od 7000 kuna zarađuje u zračnom prijevozu (9590 kuna), proizvodnji koksa i naftnih derivata (9337 kuna), promidžbi (9293 kune), računalnom programiranju (7802 kune), znanstvenom istraživanju (7787 kuna), u bankama (7619 kuna), proizvodnji lijekova (7632 kune), u pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu (7428 kuna), telekomunikacijama (7284 kune) i duhanskoj industriji (7033 kune).
Javna uprava
Prosječna plača 105.293 zaposlenih u javnoj upravi i obveznom socijalnom osiguranju iznosi 6029 kuna. Zaposleni u obrazovanju, njih 103.303, zarađuju prosječno po 5299 kuna, dok 80.079 zaposleni u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi prima prosječnu plaču od 6138 kuna. Izvor/autor Slobodna Dalmacija/PressCut više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Nastojeći pokazati da dolaze bolji dani, ministar financija Ivan Šuker istaknuo je u jednoj TV emisiji da je industrijska proizvodnja u siječnju porasla 1,5 posto. Nakon uzastopnog pada proizvodnje duljeg od godinu dana, pozitivan rezultat sigurno ohrabruje. Sudeći prema ocjenama analitičara, međutim, stanje ipak nije tako obećavajuće. To sigurno nije znak izlaska iz krize, smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Razlog tome je, prije svega, činjenica da je došlo do promjene metodologije. Državni zavod za statistiku prilagođava se pravilima Eurostata pa je počeo objavljivati desezonirane podatke. No, kada se u obzir uzmu izvorni indeksi, Šantić kaže da je industrijska proizvodnja u siječnju stagnirala. Osim toga, treba uzeti u obzir i nisku bazu jer je u siječnju prošle godine zabilježen najveći pad od početka krize.
Bez obzira na podatke iz siječnja, očekivanja za ovu godinu nisu loša. Analitičari vjeruju da bi industrija u 2010. mogla stagnirati ili čak zabilježiti blagi rast. S obzirom na to da jača inozemna potražnja, izvozno orijentirani sektori mogli bi biti prvi koji će doživjeti rast, vjeruje Šantić. To, međutim, ne znači i oporavak BDP-a.
Splitska banka procjenjuje da će pasti 1,4 posto, a analitičari Hypo banke smatraju da bi pad mogao biti veći i od dva posto. BDP će i dalje prema dolje vući slaba osobna potrošnja i manjak investicija. Premda manje nego prijašnjih mjeseci, promet u trgovini i u siječnju je pao 8,5 posto.
Nastavak pada prodaje automobila upućuje na to da će u sličnom raspoloženju proći i sljedeći mjeseci. Ljudi će se i dalje odricati luksuza i trošit će samo na nužne stvari, uvjeren je Šantić. To upućuje da će prihodi od PDV-a i trošarina i dalje mučiti proračun, a ništa bolje ne može se očekivati ni po pitanju doprinosa. Stoga za proračun kriza i dalje traje. Izvor/autor Jutarnji list/PressCut više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Azijski indeksi bili su mješoviti u današnjem trgovanju i više su se orijentirali na danas objavljene kineske ekonomske podatke nego na praćenje kretanja američkih indeksa. Većina indeksa je zabilježila rast, dok su od najvažnijih u minusu zaključili Nikkei, Hang Seng i Shanghai Composite.
Podaci o izvozu i uvozu imali su manji utjecaj na tržište s obzirom da podaci ne pokazuju potpuno jasnu sliku zbog efekta baze, ali i zbog jednotjedne proslave Nove godine po lunarnom kalendaru, koja je pomična. Danas su objavljeni podaci o kineskom uvozu i izvozu u veljači koji su pokazali snaženje domaće potražnje što se odrazilo na smanjenje vanjskotrgovinskog suficita. Suficit je iznosio 7,6 milijardi dolara i bio je nešto manji od očekivanog, a rezultat je većeg povećanja uvoza. Na godišnjoj razini i uvoz i izvoz su zabilježili snažan rast pa je tako uvoz u odnosu na veljaču 2009. godine ... Izvor/autor www.seebiz.eu više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Njemački izvoz potonuo je u siječnju 6,3 posto, pokazali su u srijedu podaci državnog statističkog ureda, ponovno potaknuvši zabrinutost u vezi s prognozama za najveće europsko gospodarstvo. Time je prekinut četveromjesečni trend rasta izvoza, koji je u prosincu ubrzao na 3,4 posto, nakon rasta za 1,6 posto u studenom.
Analitičari su za siječanj prognozirali slabašan rast izvoza, u visini od 0,5 posto. Uvoz je u siječnju također pao, za 6 posto u odnosu na prosinac, pokazuju podaci statističkog ureda Destatisa. Kao posljedica toga, trgovinski višak smanjio se na 8 milijardi eura, s 13,4 milijarde u prosincu. Na godišnjoj razini njemački je izvoz u siječnju porastao ... Izvor/autor www.banka.hr više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Obnovljivi izvori energije budućnost su energetskog sektora, a među prvima to su shvatili u slavonskoj tvrtki OIE Semeljci. Na nedavno održanoj 2. Private Equity konferenciji u Jugoistočnoj Europi u Zagrebu suvlasnica tvrtke OIE Semeljci Nada Cunj predstavila je projekt izgradnje bioplinskog pogona. U Slavoniji, koja je proglašena jednim od najperspektivnijih europskih područja za proizvodnju obnovljive energije, iz bioplina bi se proizvodila toplinska i električna energija, goriva te gnojiva.
U prvoj fazi projekta, nakon tržišne analize i osiguranja sirovina za proizvodnju električne energije iz biološkog otpada, izgradit će se pogon za proizvodnju biogoriva jačine 2,232 MW. Godišnja zarada za ovu snagu je 3,5 milijuna eura, a sredstva će se vratiti za nešto više od četiri godine, kazala je Nada Cunj. U drugoj fazi predviđeno je povećanje kapaciteta na 3,231 MW.
Od HBOR-a su već dobili 150.000 dolara kredita za ishođenje dozvola, a projekt je otvoren za ulaz svih vrsta kapitala, ističu u tvrtki OIE Semeljci. Vrijednost pogona je 7,9 milijuna eura, a troškovi gradnje 6,4 milijuna eura. Cilj im je u što kraćem roku nadograditi pogon na 3,231 MW, čime bi se godišnji prihod od bioplina povećao na 5,3 milijuna eura. Država se obvezala 12 godina otkupljivati električnu energiju po povlaštenoj cijeni, kazala je Nada Cunj.
Strategija tvrtke je aplicirati na pretpristupne i strukturne fondove EU i investirati u zemlje okruženja. Srbija u obnovljive izvore planira u pet godina uložiti više od milijardu eura. Izvor/autor Večernji list/PressCut više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Željko Žderić, direktor Konstruktora, tvrtke predvodnice domaćeg konzorcija koji se u Crnoj Gori natjecao za gradnju autoceste Bar-Boljare, ekskluzivno je za Večernji list odlučio progovoriti o tom poslu. Nakon što je Savjet za izgradnju autoputova, a potom i crnogorska vlada raskinula koncesijski ugovor s Konstruktorom, IGH i Tehnikom, Žderić prvi put odgovara na pitanja zašto je crnogorska vlada to učinila, što je bilo s bankovnim jamstvima hrvatskih tvrtki, te tvrdi da će konzorcij ipak graditi autocestu Bar-Boljare. S crnogorskim Ministarstvom prometa konzorcij je, kaže, odlično surađivao...
Zašto je konzorcij izgubio posao gradnje autoceste Bar-Boljare u Crnoj Gori?
Vlada Crne Gore kaže kako hrvatske tvrtke nisu predale valjana bankovna jamstva. Osnovni problem ovog projekta je različit pogled crnogorske vlade i investicijske banke iz Europe na redoslijed izvođenja pojedinih dionica te autoceste. Iz svojih razloga vlada Crne Gore inzistira, pa je tako bilo i u tenderu, da se prvo radi najteža dionica od Podgorice prema sjeveru, banka pak inzistira da se iz prometno-ekonomskih razloga prvo gradi od Bara prema Podgorici. Do sada nije pronađen kompromis. Naglašavam da je ta banka ključna za uspjeh ovog projekta. Bez nje veliki problem ima Crna Gora.
Zašto?
Jer, ako ta banka ne podrži gradnju autoceste, onda su i kamate veće, odnosno iznosi za koje će se zadužiti crnogorska vlada. Dakle, bez te banke je u problemu i Crna Gora, odnosno posljedica izostanka dogovora o redoslijedu gradnje dionica autoceste, zbog čega se banka nije uključila u taj projekt, jest odbijanje tog projekta, a ne našeg konzorcija. I sam sam sudjelovao u traženju prihvatljiva rješenja, međutim tu blokadu može samo politika ukloniti. Svi drugi problemi su manji i lakše rješivi. I to je problem zašto do ovog trenutaka konzorcij nije dobio posao jer mi smo sve što je bilo potrebno predali crnogorskoj vladi.
Je li vam žao što je izgubljen vrijedan posao u Crnoj Gori?
Taj posao za nas još nije izgubljen, ali naravno da mi je žao što se nije sve rasplelo u ovom trenutku onako kako smo željeli. Dakle, još se nadate da će se hrvatski konzorcij uključiti u taj posao? Nadam se da ćemo na kraju ipak dobiti taj posao. Vlada Crne Gore obrazložila je da prekida pregovore s hrvatskim konzorcijem jer niste predali valjana jamstva?
Mi smo Crnoj Gori predložili dva modela rješavanja financiranja autoceste. Od komercijalnih banaka prikupili smo dovoljan iznos za financiranje te autoceste, ali nismo za svaku banku predali konačne ugovore, nego je neka dala garanciju, neka prijedlog ugovora...
Nakon što je Savjet za izgradnju autoputova imao prigovor na taj model, dan prije sjednice vlade Crne Gore na kojoj je donesena odluka o raskidanju koncesijskog ugovora s hrvatskim konzorcijem, predali smo konačni ugovor o financiranju tog projekta preko jednog američkog fonda i time smo ispunili sve što se od nas tražilo. Međutim, savjetnici crnogorske vlade na tom poslu iz International Financial Corporationa preporučili su vladi C.Gore da donese odluku kakvu je donijela. Razlika između nas i ostalih golema je u našu korist, a razgovor s drugoplasiranim, ali i s nama još su otvoreni i ništa nije gotovo.
Ekonomski stručnjaci kažu kako gradnja autoceste Bar-Boljare u Crnoj Gori i nije toliko važna za RH budući da bi se najveći dio novca potrošio na strani materijal i stranu radnu snagu. Kako to komentirate? Nisam prethodnih dana bio u zemlji pa nisam čuo sve komentare, ali izviješten sam da je Ljubo Jurčić rekao kako gradnja autoceste Bar-Boljare Hrvatskoj nije interesantna jer će se kupovati strani strojevi, jer neće raditi hrvatska radna snaga.
Svi ti stručnjaci govore na osnovi informacija koje nisu točne. Crna Gora je za Hrvatsku izvanredno zanimljivo tržište. Također je špekulacija i laž da je hrvatski konzorcij ponudio damping cijenu. To je korektna i normalna cijena koja zadovoljava sve naše kriterije. Kad bi ti stručnjaci znali što je ugovoreno i kad bi znali to analizirati, ne bi tako govorili.
Dakle, i dalje tvrdite da biste, ako ipak dobijete taj posao, zaposlili hrvatsku radnu snagu, da biste otvorili 5000 radnih mjesta?
Ogorčen sam zbog načina na koji se posao u C.Gori prikazivao u našoj javnosti i u nekim medijima, jer je ispadalo da je to neka isključivo moja ili Radićeva prčija, a ne da je to veliki posao u kojem bi hrvatski građevinari pronašli jedan od izlaza iz trenutačne situacije. Koliko je bilo zluradosti u izvještavanju ispada da je cijela nacija navijala da ga izgubimo. Ako je to tako, nama je drago da smo barem malo pridonijeli da se neki vesele u ova teška vremena.
Što se tiče radne snage, naravno, nitko iz Australije neće graditi autocestu. A iz Crne Gore? A iz Crne Gore onoliko koliko ih ima. Ono što je u Crnoj Gori na raspolaganju trebalo bi biti angažirano bez obzira tko dobije posao. Onda se krugovi šire u susjedstvo, a mi smo susjedi. Je li Vlada RH mogla više pomoći u dobivanju posla stoljeća?
Taj projekt ima problem koji se politički rješava, a još nije riješen. Vlada C.Gore ipak je počela pregovarati s grčko-izraelskim konzorcijem, iako je njihova ponuda 1,2 milijarde eura skuplja. Vi kažete da ćete dobiti posao...Crnogorcima se iz njihovih razloga žuri, ti su razlozi razumljivi. Zato i rade paralelno, da u slučaju ako se utvrdi da neki od smjerova kojim rješavaju problem nije moguć, te da bi bio iskoristiv onaj drugi smjer, nisu na gubitku vremena.
Odgovor Kovačevu: HBOR nam još može pomoći, nije kasno
Šef Hrvatske banke za obnovu i razvoj Anton Kovačev izjavio je nedavno da bi ta banka preko svojih partnera pomogla konzorciju da ste se ranije obratili zapomoć? Problem koji smo htjeli riješiti preko HBOR-a riješili smo na drugi način. Nisam čuo tu izjavu, ali to što mi prenosite da je gospodin Kovačev rekao kako bi se preko veza HBOR-a moglo pomoći hrvatskom konzorciju - onda neka sada pomogne. Još uvijek bi to bila pravodobna pomoć. I pelješki je most Konstruktorov veliki posao, i on se trenutačno gradi.
Što još Konstruktor gradi izvan Hrvatske, ali i u RH?
Gradimo veliko čvorište u Kataru, gradimo u Mađarskoj, u Bosni i Hercegovini. I pelješki most je veliki posao, i on se trenutačno također gradi. Gradimo autoceste po Hrvatskoj, fakultete u Rijeci i Splitu, hidroelektranu... Ako Konstruktor u inozemstvu dobije posao, onda imate smanjeni pritisak u Hrvatskoj za onaj dio ljudi koji ode vani raditi. Kako bi Vlada mogla pomoći građevinarima? Voljeli bismo da ima više investicija kao i svi ostali građevinari. Izvor/autor Večernji list/PressCut više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja obavezno je, prema pravilima Europske unije, tijekom jedne godine provjeriti 15 posto isplaćenog proračunskog novca za poticaje te osam posto korisnika poticaja iz proračuna. Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kaže da se s potrebom učinkovitijeg praćenja proračunskog novca koji se isplaćuje za poticaje u poljoprivredi susreo još za svog prvog mandata na mjestu ministra poljoprivrede.
Ministar dodaje da su u Europskoj uniji agencije za plaćanje po svojim kapacitetima - prije svega kadrovskima - jače od ministarstava poljoprivrede. Ništa čudno, kaže, ako se zna da učinkovitim nadzorom praćenja isplate poticaja ministarstva zarade svoju godišnju plaću. Primjerice, u Grčkoj čak 12 posto korisnika poticaja vara državu lažnim poticajima, dok je u Njemačkoj pet posto lažnih korisnika poticaja. U Hrvatskoj je, pak, u dvije godine bilo 12 milijuna kuna lažnih poticaja.
Poljoprivredni proizvođači koji su korisnici poticaja najčešće varaju državu tako da prijave nezasijane poljoprivredne površine i za njih uzmu poticaje po hektaru. Sankcije za takvu vrstu zloporaba Zakona o potporama u poljoprivredi i ribarstvu su pet godina gubljenja prava na poticaje. Također, velik broj potpora po hektaru - do prošle ih je godine bilo 218, a sada su svedene na 38 - širom je otvorio vrata mogućnost zloporabe dobivenih poticaja.
Uvođenjem zračnih snimaka zasađenih površina, uz sustavni nadzor, puno će se lakše ući u trag lažnim korisnicima poticaja, kojih ima najviše u ratarstvu, gdje se državu može varati i na prinosima po hektaru.
Hrvatska je, kao i sve druge zemlje pristupnice EU, osim Slovenije, odabrala regionalni model potpora (SPS). Riječ je o tomu da se tim modelom, kroz nacionalnu pričuvu državnih potpora, prevladava specifičnost u poljoprivrednoj proizvodnji. Primjerice, u sjeverno-zapadnoj Hrvatskoj je to proizvodnja mlijeka, junadi i svinja dok se u Slavoniji to odnosi na zemljišne resurse u ratarskoj proizvodnji.
Hrvatska je sada na 50 posto iznosa poticaja u zemljama EU-a. U 2009. godini na ime potpora u proračunu je bilo predviđeno 3,6 milijardi kuna, a cilj je da na kraju, nakon ulaska u EU, bude šest milijardi kuna ili gotovo 800 milijuna eura. Riječ je o 373 milijuna eura za izravna plaćanja te 352 milijuna eura za ruralni razvoj, koja bi od 2014. godine bila uvećana za nacionalnu komponentu.
U Ministarstvu drže da do ulaska Hrvatske u EU ima još dvije sjetve, odnosno dvije žetve, te je nužna učinkovita reforma sustava potpora kako bi se one prilagodile isplati preko Bruxellesa. Članstvo u EU, kažu, donosi veći poljoprivredni dohodak, što je bila praksa u svih 12 zemalja koje su pristupile posljednje. Nakon ulaska Hrvatske u EU na raspolaganju će joj za dohodovnu i tržišnu potporu od 2012. do 2013. godine biti 5,62 milijarde kuna.
Za izravna plaćanja je na godinu predviđeno 2,69 milijardi kuna, a za tržišne potpore 114,8 milijuna kuna na godinu. Za ruralni razvoj, pak, predviđeno je 4,52 milijarde kuna. Uz to, domaćim poljoprivrednicima na raspolaganju je i 160 milijuna eura u dvije godine iz fonda Ipard. Iz Saparda je u tri godine od 26 milijuna eura povučeno 48 posto tog novca. Izvor/autor Vjesnik/PressCut više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
Potpredsjednik Vlade Ivan Šuker kazao je da razrađuje model za pomoć tvrtkama koje su godinama u poteškoćama. Svako od tih poduzeća ima specifične probleme i na takav će se način trebati rješavati, a Vlada će za dva, tri tjedna donijeti odluku kako im pomoći, kazao je Šuker. Izvor iz Vlade napomenuo nam je da neće biti nimalo lako pronaći model pod koji bi se podvukla sva problematična poduzeća, njih nekoliko stotina u državnom vlasništvu, iz evidencije Hrvatskog fonda za privatizaciju, te isto toliko očajnika na raznim sindikalnim listama koji traže pomoć.
Sugovornik kaže da taj treći model za pomoć tvrtkama, tzv. model C, ne bi predviđao ulazak države u vlasništvo ili izravne financijske injekcije, ali uključivao bi reprograme, stečaj s preustrojem, dodatne pregovore s vjerovnicima i slično. Pevec je, kaže, tipičan primjer tvrtke koja je mogla biti spašena da je vlasnik na vrijeme zatražio pomoć stručnjaka, pa i državnih institucija, jer nije bio prezadužen.
U pripremu pravila trebali bi biti uključeni i sindikati i poslodavci, a očekuje se da će radnici stvarati najveći pritisak za pomoć. Jedna od tvrtki koja bi, na primjer, mogla računati na pomoć je i KIO Orahovica, u kojoj su zaposleni prosvjedovali nekoliko puta od početka godine tražeći reprogram obveza i državna jamstva.
Bilo je i dosad nekoliko pokušaja da se ide na organiziran otpis državnih potraživanja i otpis poreznih dugova, no Ivan Šuker nerado je ulazio u takve kombinacije jer se uvijek postavljalo pitanje kome otpisati i po kojim kriterijima. Moguće je da će ovaj put socijalni partneri postići konsenzus, a kako čujemo, program C operativno bi mogao voditi Hrvatski fond za privatizaciju. Očekuje se da će u projektu sudjelovati i premijerkin savjetnik Željko Perić. Izvor/autor Večernji list/PressCut više...Izvor: LIMUN - Vijesti dana
|
|
